Gospodarski profil

 splitsko-dalmatinska.png
Splitsko-dalmatinska županija smještena je na središnjem dijelu istočne jadranske obale i proteže se od općine Marina do općine Gradac. Obuhvaća otoke Brač, Hvar, Vis, Šoltu, Drvenik, te Dalmatinsku zagoru s gradovima Sinj, Imotski i Vrgorac. Glavno središte Županije je grad Split (188.694 stanovnika).

Na prostoru od 4.572 km2 (oko 8% površine Hrvatske) obitava 463.676 stanovnika (oko 10% stanovništva Hrvatske) od čega je 19% zaposleno. Oko 74% zaposlenih radi u gospodarstvu, a 26% u ostalim djelatnostima. Udio broja zaposlenih u Županiji u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj iznosi 8,5%.

Klima Splitsko-dalmatinske županije je pretežito blaga mediteranska, koju u primorskom pojasu zamjenjuje oštrija, submediteranska a u kopnenim predjelima i planinska.

Geoprometni položaj, podneblje i klima, more, razvedenost obale, bogati vodotoci i jezerske akumulacije, te krška polja prirodna su osnova za razvitak pomorstva, brodogradnje, ribarstva, trgovine, specifične poljoprivredne proizvodnje mediteranskog podneblja i posebno turizma.
Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima

- Trgovina 40,1 %

- Prerađivačka industrija 24,1 %

- Građevinarstvo 18,2 %

- Poslovne usluge 6,1 %

- Ostale djelatnosti 11,5 %

 

PREGLED STOPA PRIREZA POREZU NA DOHODAK GRADOVA I OPĆINA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

PRIMJENA U 2016. GODINI   

    

Red
br.

ŠIFRE
GRADOVA/
OPĆINA

PODRUČNI URED
ISPOSTAVA

GRAD/OPĆINA

STOPA
PRIREZA

OBJAVA

DATUM
PRIMJENE

GODIŠNJA STOPA
ZA 2016. GODINU

 

1

2

3

4

5

6

7

 

3487 ISPOSTAVA MAKARSKA

261

249

Grad Makarska

10,00%

NN 187/04

01.01.2005.

10,00%

 

262

077

Brela

2,00%

NN 112/01

01.01.2002.

5,00%

 

5,00%

NN 70/04, 27/10

01.06.2004.

263

593

Tučepi

10,00%

NN 115/01, 82/10

01.01.2002.

10,00%

 

264

339

Podgora

10,00%

NN 153/02

01.01.2003.

10,00%

 

265

171

Jelsa

10,00%

NN 153/05

01.01.2006.

10,00%

 

266

300

Grad Omiš

8,00%

NN 153/02, 31/10

01.01.2003.

8,00%

 

267

595

Zadvarje

1,00%

NN 14/02

01.03.2002.

1,00%

 

 

413

Grad Stari Grad

10,00%

NN 83/15

05.08.2015.

10,00%

 

3489 ISPOSTAVA SINJ

271

389

Grad Sinj

12,00%

NN 01/02

01.01.2002.

8,00%

 

8,00%

NN 5/05

01.02.2005.

272

072

Dicmo

8,00%

NN 144/09

01.01.2010.

8,00%

 

273

148

Hrvace

10,00%

NN 02/02

01.01.2002.

10,00%

 

274

513

Grad Vrlika

7,00%

NN 02/02

01.01.2002.

7,00%

 

275

314

Otok

10,00%

NN 03/07

01.01.2007.

10,00%

 

276

155

Grad Imotski

12,00%

NN 98/01

01.12.2001.

12,00%

 

277

050

Cista Provo

3,00%

NN 115/01

01.01.2002.

3,00%

 

278

088

Proložac

5,00%

NN 9/02

01.02.2002

5,00%

 

279

591

Runovići

6,00%

NN 119/01

01.01.2002.

6,00%

 

280

522

Zagvozd

6,00%

NN 112/01

01.01.2002.

6,00%

 

281

528

Zmijavci

8,00%

NN 01/02

01.01.2002

8,00%

 

282

337

Podbablje

3,00%

NN 142/03

01.12.2002.

6,00%

 

6,00%

NN 8/06

01.02.2006.

8,00%

 

283

587

Lokvičići

7,00%

NN 158/02

01.01.2003.

7,00%

 

284

511

Grad Vrgorac

10,00%

NN 02/02

01.01.2002.

10,00%

 

3490 ISPOSTAVA SPLIT

 

285

409

Grad Split

10,00%

NN 7/94, 93/01

01.01.2002.

10,00%

 

286

341

Podstrana

8,00%

NN 119/01

01.01.2002.

8,00%

 

287

027

Bol

10,00%

NN 111/01

01.01.2002.

10,00%

 

0,00%

NN 187/04

01.01.2005

10,00%

NN 149/05

01.01.2006.

288

267

Milna

2,00%

NN 119/01

01.01.2002.

3,00%

 

3,00%

NN 16/15

19.02.2015.

289

358

Pučišća

5,00%

NN 13/02

01.02.2002.

5,00%

 

290

592

Sutivan

10,00%

NN 112/01

01.01.2002.

10,00%

 

291

492

Grad Vis

3,00%

NN 24/02, 89/11

01.02.2002.

3,00%

 

292

197

Grad Komiža

5,00%

NN 146/14

01.01.2015.

5,00%

 

3492 ISPOSTAVA TROGIR

302

463

Grad Trogir

8,00%

NN 119/01, 77/12

01.01.2002.

8,00%

 

303

181

Grad Kaštela

12,00%

NN 91/01

01.01.2002.

12,00%

 

304

406

Grad Solin

10,00%

NN 119/01

01.01.2002.

10,00%

 

305

087

Muć

7,00%

NN 24/02

01.03.2002.

7,00%

 

306

585

Dugopolje

8,00%

NN 114/01

01.01.2002.

8,00%

 

307

192

Klis

10,00%

NN 139/14

01.12.2014.

10,00%

 

Izvor: Ministarstvo financija RH - Porezna uprava, Zagreb,12.01.2015.
Obrada: HGK ŽK Split

2) Područja posebne državne skrbi na području Splitsko-dalmatinske županije

Na području Splitsko-dalmatinske županije jedan grad i devet općina svrstane su u područje posebne državne skrbi. Pri čemu je u prvu skupinu u cijelosti svrstano područje grada Vrlike, u drugu područje općine Hrvace, dok su u trećoj skupini svrstane općine Cista Provo, Lećevica, Lokvičići, Otok, Proložac, Runovići, Zagvozd i Zmijavci. Olakšice i mogućnosti koje je moguće ostvariti na ovim područjima definirano je Zakonom o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13, 148/13, 76/14, 147/14, 18/15).

Trgovina

Područje trgovine značajno doprinosi ukupnom financijskom rezultatu gospodarstva, kako hrvatskoga tako i Splitsko-dalmatinske županije. U djelatnosti trgovine u 2013. godini u Županiji je poslovalo 23,8% od ukupnog broja poduzetnika te je zaposleno približno 18,6% od ukupnog broja zaposlenih. Udio trgovine u ukupnom ostvarenom prihodu iznosio je 37,9%  a  u ukupno ostvarenoj dobiti  16,9%. Pozitivna kretanja ogledaju se u povećanju dobiti razdoblja od 13,9% te u smanjenju gubitka razdoblja od čak 46,5%.

Pogoršanje situacije na tržištu rada tijekom 2012.god., ponovni realni pad neto plaća, uz povećanje stope PDV-a te povećanje cijena električne energije i plina, imalo je velikog utjecaja na negativne trendove prometa u 2013. godini. Slijedom višemjesečnog negativnog trenda promet u trgovini na malo je u 2013. godini bio je realno manji za 0,6% (oko 20,0% manji u odnosu na 2008. godinu). Nominalno je bio veći za 1,7% što je primarno rezultat niske baze i dobre turističke sezone.

Trgovina u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne zaostaje za europskom i svjetskom te nastoji što učinkovitije i uspješnije odgovoriti na želje i potrebe kupaca. Promjene maloprodajne mreže posljednjih su godina značajne; povećavaju se kapaciteti, mijenja se struktura. Trgovina na malo u našoj Županiji prati sve trendove, o čemu svjedoči suvremena trgovačka mreža koja asortimanom, kvalitetom ponude i usluga te cijenama može ravnopravno sudjelovati u tržišnoj utakmici izložena brojnoj konkurenciji.

Glavni trend u trgovini na malo robom široke potrošnje je povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa te pad tržišnog udjela tradicionalne maloprodaje. No, za očekivati je kako će se ulaganje u male kvartovske prodavaonice, tendencija karakteristična za razvijena tržišta, slijediti i kod nas. U odnosu na prosjek zemalja EU, Hrvatska ima 28 posto veću prodajnu površinu na 1.000 stanovnika. Po prometu po zaposlenom, bruto marži po zaposlenom i bruto dobiti po zaposlenom Hrvatska je na razini novih zemalja članica EU.

Značajnije trgovačke tvrtke na području Županije koje čine okosnicu sustava maloprodaje, veleprodaje i time ukupnog opskrbljivanja stanovništva, turista i dijela gospodarstva su: TOMMY d.o.o. Split, STUDENAC d.o.o. Omiš,  VICTA d.o.o. Split, RIBOLA d.o.o. Kaštel Lukšić, SLOBODNA DALMACIJA - TRGOVINA d.o.o. Dugopolje , BRODOMERKUR d.d. Split, GRAĐA d.d. Solin, ROBOT COMMERCE d.o.o. Split, EUROSHOP PRODAJNI CENTAR d.o.o., KOTEKS d.d., ANTONIO TRADE d.o.o. Split, APFEL d.o.o. Makarska.

Interes za ulaganja u trgovinu je velik, a nosioci ulaganja su domaće i inozemne trgovačke tvrtke odnosno lanci. Rezultat su moderni maloprodajni formati različitih kapaciteta koji potrošačima nude različite pogodnosti kupnje, ali i zabave. Posljednjih godina pored postojećih supermarketa, hipermarketa i prodajnih centara (KONZUM,  PLODINE, PEVEC,  KAUFLAND, FLIBA - EMMEZETA, LESNINAMETRO, BILLA, LIDL,  BAUHAUS) izgrađeni su moderni trgovački centri JOKER CENTAR i CITY CENTER ONE.

Postojeća mreža trgovina na području Županije dosegla je razinu koja zahtjeva racionalno odlučivanje o budućim investicijama. Kod donošenja odluka o daljnjim ulaganjima u kapacitete u djelatnosti trgovine na području Županije potrebno je dobro sagledati postojeće stanje distributivne trgovine, konkurentnost, te tržišni potencijal.

 

INDUSTRIJA

Prerađivačka industrija Splitsko-dalmatinske županije ima značajan doprinos u ukupnim financijskim i drugim ekonomskim rezultatima gospodarstva Republike Hrvatske. Najvažniji predstavnici u prerađivačkoj industriji Splitsko-dalmatinske županije po djelatnostima su sljedeći:

Brodogradnja

U Županiji posluju dva velika brodogradilišta: BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d. Split (www.brodosplit.hr) i BRODOTROGIR d.d. Trogir (www.brodotrogir.hr), kao i brojne tvrtke popratne industrije koje zajedno održavaju stoljetnu tradiciju u gradnji i remontu plovnih jedinica. U brodogradilištima se mogu graditi svi tipovi brodova - tankeri, product carrierri, bulk carrierri, kontejnerski brodovi, refrigerate cargo brodovi, putnički brodovi, dokovi i drugi brodovi i plovni objekti specifičnih namjena. Međutim, naša brodogradnja je pojedinačna, a ne visoko serijska. Usmjerena je na zahtjevnije, kvalitetnije, složenije i sofisticiranije projekte u novogradnji. Pri projektiranju svakog novog broda, uz domaće znanje, koriste se vrhunska svjetska znanja i dostignuća.

Među tvrtkama valja istaknuti:

Strojogradnja/metaloprerađivačka industrija

Najjači i najkvalitetniji kapaciteti strojogradnje su namijenjeni brodogradnji i nautičkom programu. Među tvrtkama valja istaknuti:

  • ADRIACINK d.o.o. Split bavi se površinskom obradom vrućim cinčanjem i za potrebe plinske industrije isporučuje čelične cijevi troslojno premazane polietilenom. www.adriacink.hr
  • ADRIA WINCH d.o.o. Split proizvodi brodsku i nautičku palubnu opremu. www.adriawinch.com
  • BANKO d.o.o. Split bavi se proizvodnjom pneumatskih strojeva i alata. www.banko.hr
  • BRODOSPLIT-TVORNICA DIZEL MOTORA d.o.o. Split proizvodi dvotaktne i četverotaktne dizel motore po licenci svjetskog proizvođača MAN. www.tdm.hr
  • DALSTROJ d.d. Split nudi inovacije, dizajn te ljude s bogatim iskustvom i znanjem u strojnoj industriji, klasičnoj i CNC obradi, zavarivanju, montaži, toplinskoj obradi, ličenju kao i kontrolu kvalitete uz popratno skladištenje i logistiku. www.dalstroj.com
  • DANG d.o.o. Split bavi se proizvodnjom cink i aluminij anoda. Njihovi odljevci se upotrebljavaju u brodogradnji, lučkim postrojenjima, podzemnim cjevovodima i tankovima, kao i sirovina kod galvanizacije. Posjeduju certifikat Hrvatskog registra brodova. www.dang.hr
  • SALONA VAR d.o.o. Solin nudi usluge specijalnog reparaturnog zavarivanja, navarivanja, metalizacije, rezanja vodenim mlazom i strojne obrade. www.salonavar.hr

Elektroindustrija

U projektiranju, konstruiranju, proizvodnji, montaži i ispitivanju elektrouređaja, elektroničke opreme, solarnih ćelija i uređaja, prepoznatljive su sljedeće tvrtke:

  • KONČAR-ELEKTRIČNI UREĐAJI d.d. Prisoje je renomirana tvrtka s dugogodišnjim vrhunskim referencama u djelatnosti inženjeringa, projektiranja, proizvodnje, montaže, ispitivanja i puštanja u rad električnih uređaja i opreme niskog i srednjeg napona za distribuciju električne energije, za industriju i brodogradnju. www.koncareu.hr 
  • PCE-POMORSKI CENTAR ZA ELEKTRONIKU d.o.o. Split je projektno razvojni softverski i proizvodni centar za najkompleksnije elektroničke uređaje. www.pce.hr
  • SGM d.o.o. Split proizvodi i izvozi jedinstvenu sofisticiranu medicinsku opremu. www.sgm.hr

Tvrtke: ČULIĆ ELEKTRO CENTAR d.o.o. Solin (www.culic.net), ENEL SPLIT d.o.o. Split (www.enel.hr) i POMAK d.o.o. Split (www.pomak.com) su izuzetno prosperitetne u području projektiranja i izvođenja, automatizacije industrijskih i energetskih pogona, poslovanja te razvoja aplikativnog industrijskog i poslovnog software-a.

Tekstilna i odjevna industrija

Najznačajnije tvrtke u ovom području koje se bave proizvodnjom pamučne trikotaže, rublja i konfekcije su:

  • GALEB d.d. Omiš je najznačajniji proizvođač rublja u Hrvatskoj. Svi Galebovi proizvodi nose oznaku Hrvatske kvalitete te posjeduju certifikat "Oko-tex", što dodatno ukazuje da upotrijebljene sirovine i tehnološki procesi zadovoljavaju stroge ekološke kriterije. Većinu svojih proizvoda izvozi i to pretežno u zapadnoeuropske zemlje. www.galeb.hr
  • NIRD d.o.o. Kaštel Lukšić bavi se proizvodnjom i veleprodajom tekstila i metraže te vlastite linije odjeće za djecu i odrasle D&N, tekstila za domaćinstvo te ostalog po narudžbi s mogućnošću tiska i veza. www.nird.hr
  • NIRS d.o.o. Split bavi se proizvodnjom ravnog tekstila, radne odjeće i spužvaste galanterije za ugostiteljstvo i ostale uslužne djelatnosti. www.nirs.hr
  • Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES Split bavi se proizvodnjom radne i zaštitne odjeće, hotelijerskog i ugostiteljskog programa te zastava. www.des.hr

Prerada kože, izrada galanterije i obuće

Najznačajnije tvrtke su:

  • DR. LUIGI d.o.o. Šestanovac bavi se proizvodnjom medicinske obuće. Svi proizvodi Dr. Luigi izrađeni se u skladu s domaćim i međunarodnim medicinskim institutima i njihovim propisanim normama. www.drluigi.hr
  • PAPUČA d.o.o. Split bavi se proizvodnjom natikača i papuča. www.papuca.com

Kemijska industrija

Najznačajnije tvrtke u preradi plastičnih masa su:

  • AD PLASTIK d.d. Solin najveći je hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju. Osim proizvodnje u Hrvatskoj, tvrtka ima proizvodne pogone u Sloveniji, Rusiji, Rumunjskoj i Srbiji te raspolaže jakim i modernim kapacitetima, tehnologijama i obučenim kadrom. Osim proizvodnje auto-dijelova za Renault, Nissan, PSA, Ford, Opel, Volkswagen, Dacia, Daewoo, Fiat itd., tvrtka uspješno razvija i proizvodi plastičnu ambalažu za prehrambenu, kozmetičku i farmaceutsku industriju. www.adplastik.hr
  • ALPRO-ATT d.o.o. Plano vodeći je proizvođač različitih vrsta cijevi iz plastičnih masa u Hrvatskoj. U proizvodnju su uz PVC uvedeni i novi termoplastični materijali PE i PP čime se u tehnološkom smislu održava korak s najnovijim dostignućima u proizvodnji cijevi i spojeva. www.alpro-att.hr
  • BRZOGLAS d.o.o. Kaštel Novi proizvodi opremu za telekomunikacijske sustave, panele, tankove, brodice, pokrove i svjetlarnike te izrađuje interijere za željeznička vozila tehnologijom prerade poliestera kao osnovne sirovine. www.brzoglas.com   
  • SHACKO d.o.o. Split je tvrtka poznata je po proizvodnji sofisticiranih plombi, koje predstavljaju vlastiti izum, a koji je vrlo uspješno komercijaliziran i postao je proizvod sa znakom Izvorno hrvatsko. Taj proizvod ima široku primjenu u elektroprivredi, poštanskim uslugama, vodovodu, carini, transportu i dr. www.shacko.hr

Industrija građevnog materijala

U industriji građevinskog materijala posebno je značajna proizvodnja cementa te arhitektonsko-građevinskog kamena.

  • CEMEX HRVATSKA d.d. Kaštel Sućurac je vodeći regionalni proizvođač cementa. Lider je na tržištima Hrvatske, BiH te Crne Gore kao i na brojnim europskim tržištima. Tvrtka posjeduje brojne međunarodne certifikate. www.cemex.hr 
  • JADRANKAMEN d.d. "u stečaju" Pučišća, Brač pored dvadesetak manjih privatnih tvrtki, najznačajniji je proizvođač i prerađivač arhitektonsko-građevinskog kamena (blokovi, piljene i obrađene ploče, ostali proizvodi od kamena). U nekoliko kamenoloma širom Brača vade se kvalitetni blokovi bijelih i polubijelih mramora. U moderno opremljenim pilanama proizvodi se široka paleta standardnih proizvoda. Zbog izuzetnih svojstava brački mramor se upotrebljava u kiparstvu i finoj arhitekturi te obnovi povijesnih građevina. www.jadrankamen.hr

Najvažnija mineralna sirovina u Splitsko-dalmatinskoj županiji je kamen. Shodno tome vađenje i obrada kamena (arhitektonsko-građevni i tehnički kamen) predstavlja važnu gospodarsku aktivnost Županije s dugom tradicijom. Riječ je o kamenu koji je priznat te cijenjen i izvan granica Hrvatske, od kojega su izgrađene brojne poznate građevine diljem svijeta te mnoštvo spomenika domaće kulturne baštine. Značajnu ulogu u očuvanju ove tradicije ima Klesarska škola u Pučišćima, Brač (www.klesarskaskola.hr), jedina takva škola u Hrvatskoj i jedna od rijetkih u Europi koja uživa velik ugled među domaćim i stranim stručnjacima. Klesarska škola u Pučišćima postala je i pravi turistički hit. Turisti mogu razgledati radove naučnika koji u radionicama stvaraju majstorska djela.

Među tvrtkama valja još istaknuti: ADRIAKAMEN ITD d.o.o. Plano (www.adriakamen.hr), BERICA d.o.o. Nerežišća, Brač (www.berica.hr), BRAČKI KAMEN d.o.o. Donji Humac, Brač (www.brackikamen.hr), FORMA GMK d.o.o. Zakučac (www.forma-mramor-granit.hr), KLESARSKA RADIONICA DRAŽEN JAKŠIĆ d.o.o. Donji Humac, Brač (www.drazen-jaksic.hr), MEGRAM d.o.o. Satrić (www.megram.hr), SPREGA d.o.o. Split (www.sprega-split.com), T&B d.o.o. Hrvace (www.tib-kamen.hr) itd.

 

POMORSTVO

Pomorstvo je grana s višestoljetnom tradicijom.

Najznačajniji brodari su: JADROPLOV Split, SPLITSKA PLOVIDBA Split, BRODOSPAS Split.

Najveći dio putničkog prometa ostvaruje riječki brodar JADROLINIJA. U posljednje vrijeme prijevoz putnika i vozila trajektima i katamaranima obavlja splitski brodar LINIJSKA NACIONALNA PLOVIDBA.

Luka i slobodna carinska zona

LUČKA UPRAVA SPLIT je oformljena radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Split. Pod kontrolom Lučke uprave Split su:

1. Bazen Gradske luke
2. Vranjičko solinski bazen
3. Kaštelanski bazen

Lučka uprava Split raspolaže s 8 vezova u Sjevernoj luci i s 28 vezova u Gradskoj luci Split.

Splitska putnička luka je najveća na Jadranu i među najvećima na Mediteranu s prometom od 4.421.568 putnika i 654.944 vozila u 2013. godini. Danas raspolaže s 34 veza, od toga je 5 za dugu plovidbu.

10. studenog 1998. vlada je donijela zakon o uspostavljanju slobodne carinske zone na području luke Split.

 

Cestovni, željeznički i zračni promet

Na području Splitsko-dalmatinske županije kategorizirano je 2505,5 km suvremenih cesta, od čega su 781 km državne, 785,32 županijske i 939,18 km lokalne ceste, ne uključujući gradsku mrežu.

Autocesta Split- Zagreb puštena je u promet 27. lipnja 2005. godine. Ukupna duljina autoceste Split- Zagreb je 380 km. Na autocesti se nalaze 292 građevinska objekta: podvožnjaci, nadvožnjaci, tuneli i dr. Tijekom 2008. godine puštena je u promet nova dionica Dugopolje-Ravča 77km, dionica Ravča - Vrgorac 2011. godine, a dionica Vrgorac - Ploće 2013. godine.

U međunarodnom cestovnom prometu sudjeluje 199 prijevoznika s preko 653 voznih jedinica. Najznačajnije su tvrtke: MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC Vrgorac, SALONAŠPED Solin, BULIĆ VEDRAN Tugare, CETINA TRANS Srijane, GOTOVAC COMPANY Solin, JAMREK MLADEN Trogir, LOGOSI-UNI- IMPEX Split, SLOŽNA BRAĆA Split, SUČIĆ ANTO Split.

ZRAČNA LUKA SPLIT u Kaštelima (kategorija 4E) treća je po veličini i prometnom značenju u Hrvatskoj (poslije Zagreba i Dubrovnika). Ukupno 1.752.657 putnika je prošlo u 2014. godini kroz ovu zračnu luku. Promet je izrazito sezonskog karaktera, jer se u sezoni (lipanj-rujan) obavilo 68,4% prometa  U Županiji je još jedna zračna luka - ZRAČNA LUKA BRAČ - koja je u 2013. ostvarila promet od 9.343 putnika.

Željeznička pruga Split - Gospić - Zagreb je u procesu rekonstrukcije.  ¾ željezničke pruge prilagođeno na brzinu vlaka od 160 km/h, te trenutno željeznice raspolažu s 3 nagibna vlaka koja prometuju željezničkom prugom.

 

GRADITELJSTVO
Graditeljstvo je u razvitku Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita imalo izuzetno važnu ulogu, predstavljalo je jednu od najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Graditeljstvo obuhvaća proizvodnju građevinskih materijala, građevinske radove u niskogradnji s hidrogradnjom i visokogradnjom, te instalacijske radove i završne radove u graditeljstvu. Zahvaljujući bogatoj sirovinskoj osnovi (kamen, cement), zemljopisnom položaju (more, luka, ceste i željeznica) i kadrovima (sveučilište, institut) graditeljstvo je dugi niz godina predstavljalo najjaču gospodarsku oblast i utjecalo na ukupni gospodarski razvitak Županije i Dalmacije. Splitsko-dalmatinska županija danas posjeduje veliki potencijal na području građevinarstva s oko 1383 tvrtke za izvođenje, 502 tvrtke za arhitektonsko projektiranje visokogradnje i niskogradnje i tvrtke za proizvodnju kamena, cementa, cigle i željeza. Najviše su reference graditelji Splitsko-dalmatinske županije stekli na području niskogradnje, visokogradnje i hidrogradnje, kao i na projektiranju, i to na kvalitetno realiziranim poslovima u Europi, Aziji i Africi, te najsloženijim objektima u Hrvatskoj (Most Dubrovnik, Maslenički most, tunel Sveti Rok, stadion Hajduka u Poljudu, most Krka, na Autocesti Split - Zagreb i dr.). Najznačajnija poduzeća koja izvode i projektiraju objekte u zemlji i inozemstvu su: KONSTRUKTOR INŽENJERING Split, LAVČEVIĆ Split, CESTAR Split, POMGRAD GRADNJA Split, PODUZEĆE ZA CESTE Split, itd.
 
BANKARSTVO I OSIGURANJE

Bankarsku mrežu Županije sačinjavaju slijedeće banke: SOCIÉTÉ GÉNÉRALE-SPLITSKA BANKA d.d. Split, BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d. Split, IMEX BANKA d.d. Split, BANKA KOVANICA d.d. Varaždin - Podružnica Split, CROATIA BANKA d.d. Zagreb - Podružnica Split, ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. Rijeka - Podružnica Split, HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d. d. Zagreb - Podružnica Split, HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb - Podružnica Split, JADRANSKA BANKA d.d. Šibenik - Podružnica Split, KENTBANK d.d. Zagreb - Podružnica Split, KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. Zagreb - Podružnica Split, OTP BANKA HRVATSKA d.d. Zadar - Podružnica Split, PARTNER BANKA d.d. Zagreb - Podružnica Split, PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica - Podružnica Split, PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. Zagreb - Podružnica Split, RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Zagreb - Podružnica Split, SBERBANK d.d. Zagreb - Podružnica Split, VENETO BANKA d.d. Zagreb - Podružnica Split, ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb - Podružnica Split.

 

Većina osiguravajućih društava registriranih u Hrvatskoj imaju svoje podružnice u Županiji i to: AGRAM LIFE osiguranje d.d., ALLIANZ ZAGREB d.d., CROATIA osiguranje d.d., CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., ERGO osiguranje d.d., ERGO životno osiguranje d.d., Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d., EUROHERC osiguranje d.d., GENERALI OSIGURANJE d.d., GRAWE Hrvatska d.d., HOK - OSIGURANJE d.d., IZVOR OSIGURANJE d.d., JADRANSKO OSIGURANJE d.d., KD životno osiguranje d.d., MERKUR OSIGURANJE d.d., Societe Generale Osiguranje d.d., SUNCE OSIGURANJE d.d., TRIGLAV OSIGURANJE d. d., UNIQA osiguranje d.d., VELEBIT OSIGURANJE d.d., VELEBIT ŽIVOTNO OSIGURANJE d.d., Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Wüstenrot životno osiguranje d.d.

 

POLJOPRIVREDA, PREHRAMBENA INDUSTRIJA I RIBARSTVO

Poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije izrazito je heterogena, kako u svojim proizvodnim mogućnostima, tako i po stupnju razvijenosti.

Prostor je karakteriziran trima specifično različitim područjima; otočnim, priobalnim i zagorskim, koji pružaju veliku raznolikost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

S toplog mediteranskog podneblja ove županije već stoljećima stižu masline i maslinovo ulje, smokve, grožđe, vino i rakija, prošek, agrumi, bajami, rogač, višnja, maraska, kaštelanska i tugarska trešnja, pršut, janjad i kozlići, sir, ljekovito bilje i čajevi (kadulja, vrijesak, ružmarin, lovor, lavanda, smilje i dr.), rano povrće i voće odabranih vrsta i visoke kvalitete, med i prerađevine od meda, te vrlo kvalitetna i raznovrsna morska riba, školjkaši, pa i slatkovodna riba i rakovi.

U zaobalnom dijelu Županije vodeće kulture su pšenica, ječam,  kukuruz, krumpir, kupusnjače, dok u posljednje vrijeme primat preuzima intenzivan uzgoj voćarskih kultura, posebno uzgoj jabuka, bresaka, jagoda, oraha i bajama u plodnom Sinjskom, Vrličkom i Vrgoračkom polju.

Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 237.288 ha, a oranice, voćnjaci, vinogradi i livade zauzimaju 36.599 ha.

Obradive površine, u ukupnim poljoprivrednim površinama čine svega 15,2 %, dok je na razini države taj odnos 61,6 %.

Osnovna značajka zemljišnog posjeda je vrlo visoka usitnjenost, što je velika prepreka racionalnom korištenju prirodnih potencijala i postizanju visokih prinosa.

U privatnom vlasništvu nalazi se oko 95% obradivog tla kao i stočni fond.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva s posjedom do 1 ha čine oko 50% od ukupnog broja gospodarstava.

Veliki morski akvatorij (9.576,40 km2), kao i već izgrađeni kapaciteti u akvakulturi i marikulturi (uzgoj pastrve, uzgoj lubina i komarče te uzgoj tunja za zahtjevno japansko tržište), ovu djelatnost čine posebno značajnom za daljnji gospodarski razvitak Županije zbog izrazitih komparativnih prednosti za široki razvoj marikulture.

Pored tradicionalnog vinogradarstva i vinarstva te maslinarstva i uljarstva, ribarstvo je treća značajna grana održanja života na našim otocima. Ribarstvo uključuje niz međusobno povezanih i međuovisnih djelatnosti; riboprerađivačka industrija te niz pratećih sadržaja poput ribarskih luka, brodogradnje i brodoremonta, tvornice za proizvodnju mreža, ribarskih alata i drugog ribarskog materijala, sabirni i otpremni centri.

Vodeće tvrtke u ovoj djelatnosti su tvornica SARDINA d.d. Postira, ŽUVELA d.o.o Hvar, DRVENIK TUNA d.o.o. Marina, CONEX TRADE d.o.o. Solin, Friškina d.o.o., Split, LUSTRA d.o.o. Milna, EPULUM d.o.o. Starigrad, BEK – PUŠNICA d.o.o. Kaštel Novi, ANCORA COMMERCE d.o.o. Split.

U strukturi stočnog fonda ističe se uzgoj peradi i mliječnih krava pretežno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a uz jaja, mlijeko i meso, proizvodi se i niz mliječnih prerađevina, nadaleko poznati Lećevaćki i Studenački sir. Najveći otkupljivač i prerađivač mlijeka je tvrtka : MILS d.d. Split, a u mesnoj industriji MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. Vrgorac, DALMESSO d.o.o. Klis, VIG IMPEX d.o.o. Solin, MEL Mesnice LOVRIĆ d.o.o. Sinj, pršutane SMJELI d.o.o. Dugopolje, PRŠUT-VOŠTANE d.o.o. Trilj, MIJUKIĆ PROM d.o.o. Runović.

Proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda ima dugu tradiciju te uz uzgoj i proizvodnju na obiteljskim gospodarstvima, a tvrtke DALMED d.d. Split i APIDAL d.o.o. Tugare ostvaruju visoku kvalitetu i značajnu proizvodnju.

Županija raspolaže sa značajnim kapacitetima intenzivne proizvodnje u kontroliranim uvjetima koja omogućava ranije dozrijevanje kultura i opskrbu tržišta pa se u staklenicima i plastenicima KAŠTELANSKIH STAKLENIKA d.d. Kaštel Štafilić i niza obiteljskih gospodarstava proizvodi velika količina cvijeća i povrća (karanfil, gerber, ruža, salata, krastavac, rajčica, paprika...).

Vinogradarstvo je tradicionalno kroz cijelu povijest jedna od značajnijih poljoprivrednih djelatnosti na prostoru ove županije, posebno na cijelom otočnom području, u Kaštelima, te na području Imotskog i Vrgorca u zagorskom dijelu županije. Uz DALMACIJAVINO d.d. Split i IMOTU d.d. Imotski, niz je privatnih vinarija koje su svojim visokokvalitetnim vinima prisutne i priznate na međunarodnim vinarskim sajmovima (ZLATAN OTOK d.o.o. Jelsa, PLANČIĆ d.o.o. Svirče, BASTIJANA d.o.o. Svirče, VINARIJA GRABOVAC - PROVIN d.o.o. Donji Proložac..)

Maslinarstvo je sa 5000 maslinara koji uzgajaju 1.800.000 stabala (trećina stabala u Hrvatskoj) na 9.500 ha (36% ukupnih maslinarskih površina) izuzetno veliki gospodarski potencijal i predstavlja vrlo značajnu poljoprivrednu djelatnost poglavito na otocima i većem dijelu priobalja. Posljednih dvadesetak godina interes za obnovom postojećih i sadnja novih maslinika sve je više izražen, kao i prerada u 50-ak novih suvremenih uljara. Maslinova ulja s ovog prostora osvajaju prestižne međunarodne nagrade te se nalaze u svjetskim vodičima maslinovog ulja; uljare BILAJA Marina i ARNERIĆ Supetar, PZ MARINA Marina, PZ SELČANKA Selca.

Uz uspješnu poljoprivrednu proizvodnju razvila se i prehrambeno-prerađivačka industrija s vodećim tvrtkama; TRENTON d.o.o. Split (proizvodnja maslinovog ulja, dimljene ribe, riblje paštete), STELLA CROATICA (nudi vrhunske delicije ponuđene u tridesetak različitih proizvoda grupiranih u kategorije: maslinova ulja, proizvodi sa medom, proizvodi na bazi suhih smokava, badema i naranči), NOVAK Makarska (proizvodnja bezalkoholnih pića), DALMATA Co d.o.o. Split i HERBA DALMATICA d.o.o. Split (proizvodnja jakih alkoholnih pića), OLMA TOPIĆ d.o.o. Makarska (proizvodnja maslinovog ulja i konzerviranih maslina), BOBIS d.o.o. Stobreč, SVAGUŠA PEKARSTVO d.o.o. Split, BIMITA d.o.o. Split i PEKARA BABIĆ d.o.o. Split (proizvodnja svježih i trajnih kolača i slastica), LUXOR d.o.o. Solin (proizvodnja začina i čokolade), TANGAR d.o.o. Kaštel Sućurac i PREMIS d.o.o Makarska (proizvodnja sladoleda i slastica).

 

TURIZAM

STATISTIKA TURIZMA 2014. - Splitsko-dalmatinska županija

 

U 2014. zabilježeno je 13,1 mil dolazaka i 66,4 mil noćenja turista u turističkim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj.

Ostvareno je 5,6% više dolazaka i 2,6% više noćenja turista u 2014. u odnosu na 2013. u turističkim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj.

U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista 88,5% čine dolasci stranih turista ili ukupno 11,6 mil, a 11,5% dolasci domaćih turista ili ukupno 1,5 mil.

Zabilježeno je 6,2% više dolazaka stranih i 1,4% više dolazaka domaćih turista u 2014. u odnosu na 2013.

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja strani turisti ostvarili su 92,2%, a domaći 7,8%.

Broj noćenja stranih turista veći je za 2,8%, a broj noćenja domaćih turista veći je za 0,4% u odnosu na 2013.

Vodeće emitivna tržišta iz kojih su turisti ostvarili najviše noćenja u Republici Hrvatskoj su: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Nizozemska i Slovačka.

 

U 2014. zabilježeno je 2,2 mil dolazaka i 12,1 mil noćenja turista u turističkim smještajnim objektima u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ostvareno je 8,6% više dolazaka i 5,8% više noćenja turista u 2014. u odnosu na 2013. u turističkim smještajnim objektima u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zabilježeno je 9,5% više dolazaka stranih ili ukupno 2 mil i 0,1% više dolazaka domaćih turista u 2014. u odnosu na 2013.

Broj noćenja stranih turista veći je za 6% i iznosi 11,3 mil, a broj noćenja domaćih turista veći je za 2,6% u odnosu na 2013.

Vodeće emitivna tržišta iz kojih su turisti ostvarili najviše noćenja u Splisko-dalmatinskoj županiji su: Češka, Poljska, Njemačka, Slovačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija, Velika Britanija, Švedska i Norveška.

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Splitsko-dalmatinska županija je u 2014. godini sudjelovala sa 17% u ukupnom broju dolazaka turista (1% više nego 2013.), dok je u noćenjima ostvarila 18% udjela, isto kao i prethodne godine.

Napominjemo: Podaci ne uključuju promet ostvaren u nautičkom turizmu Splitsko-dalmatinske župnije.

HOTELSKI SMJEŠTAJ 2014. Splitsko-dalmatinska županija

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u kolovozu 2014. godine Splitsko-dalmatinska županija raspolagala je sa 195 588 krevata, što je za 8,9% više nego prethodne godine, od čega u Hotelima i sličnom smještaju sa ukupno 33 685 krevata, a u Hotelima 22 844 kreveta, odnosno rast od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Prema strukturi po kategorijama i broju kreveta Županija je raspolagala sa 3 hotela 5* odnosno 982 kreveta, 56 hotela 4* odnosno 8 528 kreveta, 61 hotel sa 3* odnosno 8 898 kreveta te 15 hotela sa 2* odnosno 4 436 kreveta. U Županiji su 3 objekta kategorizirana kao Hotel Baština s ukupno 137 kreveta, 9 objekata su Aparthoteli s ukupno 645 kreveta te 25 objekata su vrste Turističko naselje i Turistički apartmani s ukupno 8 687 kreveta.

U Hotelima i sličnom smještaju u 2014. ostvareno je 912 105 turističkih dolazaka i 3 663 333 noćenja, a u Hotelima 759 468 dolazaka što je za 22,5% više nego 2013. i 2 710 902 noćenja što je za 9,8% više nego 2013.

Prosječna iskorištenost kapaciteta u Hotelima Splitsko-dalmatinske županije je 119 dana u 2014. godini te se povećala za 9 dana u odnosu na prethodnu godinu. Najbolju iskorištenost kapaciteta ostvarili su hoteli kategorije 5* 176 dana te hoteli kategorije 4* 135 dana u 2014. godini.

34,3% dolazaka u Županiji zabilježeno je u Hotelima te 22,3% ukupno ostvarenih noćenja u Županiji realiziralo se u Hotelima.

Prema financijskim pokazateljima FINA-e u 2014.godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano je ukupno 11 766 poduzetnika gdje 11% čine poduzetnici u djelatnostima Hotela i restorana od čega je 209 registriranih poduzetnika u djelatnosti Hoteli i sličan smještaj.

116 poduzetnika u djelatnosti Hoteli i sličan smještaj završilo je 2014. poslovnu godinu s dobiti te ukupno ostvarenim prihodom od 1.664.370 000 kuna ili 15% više u usporedbi s prethodnom godinom i s ukupnom neto dobiti od 131.249 000 kuna.

Poduzetnici u djelatnostima Hotela i restorana ukupno su zapošljavali u 2014. godini 7 742 djelatnika što je 13,5 % više u odnosu na prethodnu godinu s prosječnom neto mjesečnom plaćom od 4 282 kuna od čega su poduzetnici u djelatnosti Hoteli i sličan smještaj zapošljavali 3 971 djelatnika s prosječnom neto mjesečnom plaćom od 5 198 kuna. Prosječna neto mjesečna plaća u Županiji u 2014. godini iznosila je 4 319 kuna.

 

KAMPOVI 2014. Splitsko-dalmatinska županija

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u kolovozu 2014. godine Splitsko-dalmatinska županija u Kampovima i prostorima za kampiranje raspolagala je sa kapacitetom za 13 991 osoba u ukupno 36 objekata , od čega u Kampovima za 12 676 osoba/mjesta što je povećanje od 1,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Prema strukturi kapaciteta Županija je raspolagala sa 27 Kampova od čega su 4 kampa kategorije 4* kapaciteta za 2 395 osoba, 3 kampa kategorije 3*za 4 489 osoba, 15 kampova kategorije 2* za 5 009 osoba te 5 kampova kategorije 1* kapaciteta za 783 osobe.

U 2014. ostvareno je u Kampovima i prostorima za kampiranje 163 009 turističkih dolazaka i 880 230 noćenja, a u Kampovima 150 001 turističkih dolazaka i 811 466 noćenja.

Prema financijskim pokazateljima FINA-e u 2014.godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano je ukupno 11 766 poduzetnika gdje 11% čine poduzetnici u djelatnostima Hotela i restorana od čega je 14 registriranih poduzetnika u djelatnosti Kampovi i prostori za kampiranje.

11 poduzetnika u djelatnosti Kampovi i prostori za kampiranje završilo je 2014. poslovnu godinu s dobiti te ukupno ostvarenim prihodom od 35 021 000 kuna i s ukupnom neto dobiti od 5 418 000 kuna.

Poduzetnici u djelatnostima Kampovi i prostori za kampiranje ukupno su zapošljavali u 2014. godini 120 djelatnika s prosječnom neto mjesečnom plaćom od 4 017 kuna.

 

TURISTIČKE AGENCIJE I TUROPERATORI 2014. Splitsko-dalmatinska županija

 

Prema financijskim pokazateljima FINA-e u 2014. U Splitsko-dalmatinskoj županiji poslovao je 281 poduzetnik u Djelatnosti putničkih agencija od čega je 180 završilo poslovnu godinu s dobiti te ukupno ostvarenim prihodom od 589 171 000 kuna što je pad od 2,4% u odnosu na godinu ranije i s ukupnim neto gubitkom od 5 467 000 kuna. Ukupno su zapošljavali u 2014. godini 921 djelatnika što je 6% više u odnosu na prethodnu godinu s prosječnom neto mjesečnom plaćom od 4 354 kune.

Prema financijskim pokazateljima FINA-e u 2014. U Splitsko-dalmatinskoj županiji poslovalo je 20 poduzetnika u Djelatnosti organizatora putovanja od čega je 9 završilo poslovnu godinu s dobiti te ukupno ostvarenim prihodom od 30 682 000 kuna što je rast od 44,7% u odnosu na godinu ranije i s ukupnom neto dobiti od 2 791 000 kuna. Ukupno su zapošljavali u 2014. godini 50 djelatnika što je 19% više u odnosu na prethodnu godinu s prosječnom neto mjesečnom plaćom od 3 363 kune.

U 2014. od ukupno 2,2 mil dolazaka u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1,4 mil dolazaka je individualnih s realiziranih 69,4 % od ukupno ostvarenih noćenja od čega 83% noćenja je realizirano u smještajnim kapacitetima razvrstanim kao Odmarališta i slični objekti za kraći odmor kao što su Sobe za iznajmljivanje, apartmani i sl., a 800 tisuća dolazaka je organiziranih s realiziranih 30,6% od ukupno ostvarenih noćenja od čega 78% je realizirano u smještajnim kapacitetima Hoteli i sličan smještaj.

 

MARINE – NAUTIČKI TURIZAM 2014. Splitsko-dalmatinska županija

 

Splitsko-dalmatinska županija u 2014. godini je raspolagala na površini akvatorija od 323671 m2 u 21 luci nautičkog turizma sa ukupno 2 332 veza od čega je 1.699 vezova u moru i 633 suha veza.

Od ukupno 21 luke nautičkog turizma 6 je sidrišta, 1 privezište, 1 nerazvrstana luka nautičkog turizma te 13 marina od čega 2 suhe marine.

U lukama nautičkog turizma na stalnom vezu bilo je 1 588 plovila, što je za 10% više nego godinu prije. Vezom u moru koristilo se 84% plovila, a isključivo mjestom na kopnu 16%.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru, 34% su motorne jahte, 64% su jahte na jedra, a 2% su ostala plovila. Broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma u 2014. iznosio je 49509, što je za 11% više nego prethodne godine.

Ukupno ostvareni prihod luka nautičkog turizma u 2014. iznosio je 122 688 000 kuna te je za 19,4% veći nego godinu prije, pri čemu je 101 097 000 kuna ostvaren od iznajmljivanja vezova, što je od ukupno ostvarenog prihoda iznosi 82,4%.

 

Prema statističkim podacima Ministarstva pomorsta, prometa i infrastrukture za period I-XI. 2014. godine u RH evidentirano je 645 aktivnih tvrtki u charter djelatnosti, koje raspolažu sa 1 642 brodice, 1 348 jahti na jedra i 313 motornih jahti na kojima je realizirano 61 071 najam. U RH u navednom periodu ostvareno je 347 092 dolaska nautičara i 2 378 022 noćenja. U Splitsko dalmatinskoj županiji u istom periodu ostvareno je 133 541 dolazak i 928 955 noćenja. 2/3 noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji realizirano je u 4 luke ukrcaja i to : Split, Trogir, Kaštel Gomilica i Seget Donji.

Napominjemo: Turistički promet ostvaren u nautičkom turizmu nije sadržan u ukupnom turističkom prometu Splitsko-dalmatinske župnije.

 

ODMARALIŠTA I SLIČNI OBJEKTI ZA ODMOR, SOBE ZA IZNAJMLJIVANJA, APARTMANI, STUDIO-APARTMANI, KUĆE ZA ODMOR U KUĆANSTVIMA I HOSTELI 2014. Splitsko-dalmatinska županija

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u kolovozu 2014. godine Splitsko-dalmatinska županija u Odmaralištima i sl. objektima skupina Sobe za iznajmljivanje, apartmani, studio-apartmani, kuće za odmor u kućanstvima raspolagala je sa 129 729 krevata što je povećanje kapaciteta u odnosu na godinu ranije od 12,9%. Navedeni kapaciteti čine udio u ukupnim kapacitetima Županije od 66%.

U Sobama za iznamljivanje, apartmanima, studio apartmanima i kućama za odmor u kućanstvima ostvareno je 906 805 turističkih dolazaka što 41% od ukupnih dolazaka u Županiju i 6 484 596 noćenja što je 53% ukupno realiziranih noćenja u 2014.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u kolovozu 2014. godine Splitsko-dalmatinska županija raspolagala je u Hostelima sa 963 kreveta u 28 objekata u kojima je zabilježeno 37 961 dolazak i 87 232 noćenja.

Contacts

  • Županijska komora Split Tel: +385 21 321 100 Email: hgkst@hgk.hr