Godišnji pad vrijednosti kredita privatnom sektoru 48 uzastopnih mjeseci

U svibnju je vrijednost kredita poslovnih banaka iznosila 266,7 milijardi kuna nastavljajući se kretati oko najniže nominalne razine od sredine 2010. godine, iako je na mjesečnoj razini zabilježen rast (koje je bio tek simboličan - +0,2% ili za 500 milijuna kuna). Tom su mjesečnom rastu doprinijeli svi sektori

Kod sektora kućanstava mjesečni je rast ostvaren na razini od 0,1% (za 145 milijuna kuna), što je, iako simboličan, prvi mjesečni rast od studenoga prošle godine. Naime, kreditna je zaduženost kućanstava na osnovi konverzije kredita u CHF i suzdržanosti u novim kreditnim zaduženjima, padala posljednjih mjeseci. Sada su krediti u CHF gotovo u potpunosti konvertirani (ostala je 2,1 milijarda kuna što je 1,8% ukupne kreditne izloženosti ovog sektora) te ukupna vrijednost kredita stagnira, a vid novih zaduživanja kućanstva ostaju tek gotovinski krediti. Ovo je ujedno i jedina kategorija kredita po kojoj su kućanstva više zadužena u godišnjoj usporedbi, kao i u odnosu na kraj 2010. godine. Naime, u usporedbi s krajem 2010. godine (otkad postoje usporedivi podaci po kategorijama kredita), kućanstva su po kreditima za automobile zadužena čak 81%, po stambenim kreditima 14%, a po kreditnim karticama 18% manje.

Kod sektora trgovačkih društava mjesečni je rast također bio samo simboličan, na razini od tek 0,3% (za 235,7 milijuna kuna), i to na temelju rasta kredita za investicije. Zaduženja za investicije nalaze se na razini od 31,7 milijardi kuna, što je čak 6,4 milijarde kuna manje nego krajem 2010. godine. Ukupna kreditna zaduženost ovog sektora na godišnjoj razini pada od sredine 2012. godine, u svibnju stopom od -3,7%.

Sektor države, prema kojoj su u kriznom razdoblju banke značajno povećale svoju izloženost, u proteklih pet mjeseci ove godine također se uglavnom razduživao te je i na godišnjoj razini bio manje zadužen, kao i privatni sektor. No, banke i dalje ostaju značajno izložene prema ovom sektoru, na razini od 20,5%.

Iako će ova godina biti druga godina gospodarskog rasta, već je razvidno da on ponovno neće biti baziran na financiranju putem bankovnih kredita. Naime, očito je da i dalje nema većih količina investicija, osobito kod SME sektora, a veće tvrtke se financiraju u inozemstvu, dok kućanstva ostaju suzdržana kod zaduživanja u kontekstu neizvjesnosti budućih dohodaka odnosno više nego nedostatnih pozitivnih pomaka u sferi zapošljavanja.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Unatoč tomu što je u svibnju zabilježen blagi rast kreditne aktivnosti poslovnih banaka, nominalna je vrijednost ukupnih kredita na razini od prije šest godina. To implicira da ovogodišnji gospodarski rast ponovno neće biti induciran bankovnim kreditima. Drugim riječima, očito je da je investicijska aktivnost i dalje slaba, osobito kod SME sektora, dok se veće tvrtke financiraju u inozemstvu, a kućanstva se ne zadužuju zbog neizvjesnosti oko ostvarivanja dohodaka, što je vezano uz mogućnost zapošljavanja.