Glavni cilj projekta je uspostava cjelovite metodologije i trajnog praćenja potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzećima s posebnim naglaskom na  poduzetničkim vještinama i znanjima , a što je jedan od indikatora  u EU Povelji o malom  gospodarstvu u poglavlju 4. a sada načelo VIII u Zakonu o malim poduzećima (Small Business Act) koje se odnosi na unaprjeđenje vještina.

Rezultati analiza koristit će se za kreiranje i financiranje obrazovnih potreba poduzetnika, uključivanje poduzetništva kao ključne kompetencije u cjeloviti obrazovni sustav Hrvatske, te za potrebe Regionalnog centra za poduzetničke kompetencije za   zemlje jugoistočne Europe (SEECEL – South East Centar for Entreprenuiral Learing).

Krajnji cilj je osnivanje Centra za kompetencije u okviru Hrvatske gospodarske komore, sa zadaćama istraživanja i analiziranja potreba za treningom vezano za poduzetničke vještine, izrade sektorskih analiza.

Centar će biti glavna poveznica između gospodarstva i obrazovnog sustava,kao i pružatelja usluga treninga i savjetovanja. Korištenjem informacija dobivenih različitim istraživanjima osigurat će se maksimalna prilagodljivost programa koji se provode u obrazovnim institucijama potrebama tržišta rada.

Na području neformalnog obrazovanja i treninga (bez izdavanja javne isprave) omogućit će se pružateljima navedenih usluga da prilagode svoju ponudu iskazanim potrebama gospodarstva.

Projekt se provodi u slijedećim fazama :

• izrada analize koja će sadržavati prikaz trenutnog stanja utvrđivanja potreba za obrazovanjem, usavršavanjemi osposobljavanjem u malim i srednjim poduzećima
• razvoj metodologije praćenja potreba
• analiza potražnje i realizacije minimalno na godišnjoj razini
• praćenje trendova na međunarodnoj razini s ciljem usklađivanja s nacionalnim potrebama
• izrada portala sa svim relevantnim podacima u cilju postizanja transparentosti

Uzorak

S obzirom da je cilj istraživanja utvrditi potrebe za obrazovanjem zaposlenika, osnovni kriterij odabira poduzeća koja će sudjelovati u anketi jest broj zaposlenih, a ne financijski pokazatelj uspješnosti poduzeća. Uzorak obuhvaćo 10 posto malih i srednjih poduzeća do 250 zaposlenih koja su predala završno izvješće za godinu prije provedbe anketiranja. Obuhvaćeno je područje cijele Hrvatske uz proporcionalnu zastupljenost svih djelatnosti, te osigurana anonimnost podataka pojedinačnog poduzeća/obrta, a razvojem projekta zbirni rezultati ankete bit će dostupni na ovim stranicama.

Provedba istraživanja

Istraživanje se provodi On-line uz potporu županijskih komora i područnih obrtničkih komora. Metoda je samopopunjavanje upitnika na vlastitu inicijativu po zaprimanju poziva, a on-line ispunjavanje odabrano je iz razloga što se ujedno željela testirati i informatička pismenost sudionika.

Korisnici rezultata projekta :

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Hrvatska obrtnička komora

Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatski zavod za zapošljavanje

U ožujku 2013 godine SEECEL je objavio rezultate regionalnog istraživanja potreba za obrazovanjem i usavršavanjem u malim i srednjim poduzećima. Istraživanje je provedeno u prosincu 2011 godine u 8 zemalja, a Hrvatska gospodarska komora bila je zadužena za provedbu u Hrvatskoj.  Cilj projekta bio je razvoj metodologije i upitnika u zemljama gdje još nije razvijeno sustavno praćenje tih potreba.  Komora kao provoditelj takve vrste istraživanja od 2009. godine pružila je podršku SEECEL-u kao i ostalim zemljama ustupajući svoj upitnika kao i iskustva stečena kroz tri provedena istraživanja.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) preko svojih županijskih komora provela je on-line istraživanje o potrebama za edukacijom malih i srednjih poduzeća s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama, kao dio projekta Regionalnog istraživanja potreba za obrazovanjem i usavršavanjem u malim i srednjim poduzećima kojeg provodi Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (South East European Centre for Entrepreneurial Learning - SEECEL). Projekt se financira sredstvima Europske unije, a na nacionalnoj razini bio je sufinanciran od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 31. listopada do 25. studenog 2011., dok je analiza prikupljenih rezultata napravljena tijekom ožujka i travnja 2012. U provedenom istraživanju su odabrana mala i srednja poduzeća trebala ispuniti upitnik s ukupno 27 pitanja. Upitnik je bio podijeljen u tri glavna dijela. Prvi dio obuhvaća opće informacije za identificiranje poduzeća, drugi dio informacije o veličini poduzeća, strukturi zaposlenika te poslovnim trendovima, a treći dio posvećen je ljudskim potencijalima i usavršavanju zaposlenika.

Ukupan odabrani uzorak obuhvaća 8231 poduzeće iz cijele Republike Hrvatske koji adekvatno predstavljaju ukupnu populaciju svih malih i srednjih poduzeća (do 250 zaposlenih). Obzirom da sudjelovanje u anketi nije bilo obavezno, veliki udio poduzeća nije pristupio popunjavanju upitnika ili pak ga nije popunio do kraja. Stoga analizirani uzorak obuhvaća 758 malih i srednjih poduzeća (9,2% od ukupno odabranog uzorka) koja su odgovorila na više od 90% pitanja iz upitnika.

Kretanje ukupnih prihoda u posljednje tri godine prema vrsti poduzeća i regiji (u %)

Napomena:
donja isprekidana crta – prosječan udio porasta prihoda;
gornja isprekidana crta – prosječan udio smanjenja prihoda.

Razlozi za organiziranje usavršavanja zaposlenika, težinski prosjeci

Glavni razlog za organiziranje usavršavanja zaposlenika je povećanje kvalitete proizvoda i usluga s prosječnim težinskim prosjekom od 85, a slijedi ga poboljšanje vještina novih zaposlenika s težinskim prosjekom od 81. Najmanje značajan razlog za organiziranje usavršavanja zaposlenika od svih ponuđenih odgovora u mikro i malim poduzećima je upoznavanje s novim zakonskim zahtjevima, dok su u srednjim poduzećima to ostanak u poslovanju i proširenje poslovanja.

Područja razvoja zaposlenika koja bi u skoroj budućnosti trebalo provesti (težinski prosjeci)

Provedba programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja u budućnosti vlasnicima i rukovoditeljima potrebnija je od ostalih zaposlenika. Pritom se organizacija i rukovođenje te vođenje i motiviranje navode kao najvažnije vještine koju bi rukovoditelji trebali dodatno usavršiti, dok bi kod vlasnika trebalo poraditi na uslugama i servisima orijentiranima na kupca. Kod ostalih zaposlenika najviše bi trebalo poraditi na informatičkoj pismenosti, a zatim na uslugama i servisima usmjerenima na kupca. Najmanje važnima kod vlasnika i rukovoditelja ocijenjene su matematičko-numerička te administrativna znanja i vještine, dok su kod ostalih zaposlenika to organizacija i rukovođenje. Svakako možemo primijetiti da su u ovom istraživanju dobiveni rezultati vrlo slični onima iz istraživanja provedenih u razdoblju od 2009.-2011., što svakako može biti dobra vodilja prilikom odlučivanja o kreiranju specijaliziranih sufinanciranih obrazovnih programa

Organizacijske karakteristike koje bi trebalo unaprijediti, težinski prosjeci

Povećanje efikasnosti najvažnija je organizacijska karakteristika koju bi trebalo unaprijediti i kod rukovoditelja i kod ostalih zaposlenika, a slijede je usmjerenost na rezultat, usmjerenost na rješavanje problema i lojalnost prema poduzeću tijekom procesa promjena. Najmanje važna organizacijska karakteristika koju bi trebalo unaprijediti i kod rukovoditelja i kod ostalih zaposlenika je otvorenost prema kulturološkim različitostima u poduzeću i suradnji s poslovnim partnerima, a slijede je jedinstvenost o potrebi za poboljšanjima kod rukovoditelja i cjelokupna organizacijska struktura kod ostalih zaposlenika. Ipak, valja naglasiti da se sve ove karakteristike kreću unutar intervala težinskog prosjeka 50 do 75 što znači da su sve one poželjne za razvoj.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) preko svojih županijskih komora provela je on-line istraživanje o potrebama za edukacijom malih i srednjih poduzeća te obrtnika s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 09. do 30. svibnja 2011. i u njemu su odabrana poduzeća i obrtnici trebali ispuniti upitnik s ukupno 26 pitanja. Prethodna istraživanja ukazala su na potrebu unaprjeđenja upitnika u smislu dodatnih pojašnjenja pojedinih pitanja. Stoga je u istraživanju iz 2011. po prvi puta korištena nova on-line aplikacija koja omogućava lakši pregled pitanja te višestruko pristupanje upitniku u cilju njegova popunjavanja. Iz tog razloga upitnik je bio podijeljen u tri kategorije: Opći podaci o trgovačkom društvu/obrtu, financiranje obrazovanja i potrebe za budućim usavršavanjima.

Anketiranje je bilo neobavezno, a ispitanicima je dostavljen poziv za odaziv anketiranju te su oni na vlastitu inicijativu odlučili hoće li pristupiti ili ne. Ipak, u odnosu na prethodne godine zamjetan je relativno slabiji odaziv pristupanju popunjavanja upitnika. Za trgovačka društva popunjavanju upitnika pristupilo je 510 (ili 17,7%) od ukupno 2.882 malih i srednjih poduzeća iz baze HGK, a 455 (15,8%) ih je popunilo anketu u cijelosti. Kod obrtnika popunjavanju upitnika pristupilo je 250 od ukupno 3.856 obrtnika iz baze HOK (ili 6,5%), od čega ih je 223 odgovorilo na pitanja (5,8%).

Trend broja zaposlenih u 2010. u odnosu na 2009. (u %)

Napomena:
donja isprekidana crta – prosječan udio porasta broja zaposlenih;
gornja isprekidana crta – prosječan udio smanjenja broja zaposlenih.

U analizi kretanja broja zaposlenih prema veličini poduzeća vidljiva su veća odstupanja od prosjeka[1]. Prosječno je 29% poduzeća zabilježilo rast, dok je njih 42% zabilježilo pad broja zaposlenih. Očito je veličina poduzeća u izravnoj vezi s promjenama broja zaposlenih, pa je kod manjih poduzeća i manji udio onih kod kojih se mijenjao broj zaposlenih, što je i na prvi pogled manje-više prilično jasno budući da je u tim poduzećima i manji protok zaposlenika. Ipak, zabrinjavaju podaci o broju poduzeća koja bilježe pad broja zaposlenika, a čiji je udio u mikro poduzećima iznosio 29%, u malim 47%, a u srednje velikim poduzećima alarmantnih 64%. Regionalno gledano, ne postoje veća odstupanja u promjenama broja zaposlenih. Tek je u Jadranskoj Hrvatskoj zabilježen ponešto veći udio poduzeća s gotovo istim brojem zaposlenika (38%, u odnosu na 24% u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno 27% u Panonskoj Hrvatskoj).

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 13-30. rujna 2010. godine putem on-line upitnika sastavljenog od 12 pitanja. Stratificiranim uzorkom obuhvaćeno je 8% malih i srednjih poduzeća po metodologji EU (do 250 zaposlenih), te prvi puta ove godine i 2661 obrt. Poštovana je regionalna zastupljenost, kao i zastupljenost po djelatnostima.

U usporedbi s prošlom godinom kada je odaziv bio 8% ovogodišnji odaziv je 21% od ukupnog uzorka (MSP i obrtnici).

U odnosu na analizu provedenu 2009. godine uočljiv je velik utjecaj gospodarske krize na razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Tako je lani 33 posto poduzeća zabilježilo rast poslovanja, za razliku od 2009. kada je takvih bilo 69%.

Kretanje ukupnih prihoda MSP u 2009. u odnosu na 2008. prema vrsti poduzeća i regiji (u %)

U pogledu korištenja državnih potpora istraživanje je pokazalo da je lani u odnosu na 2009. evidentan rast njihova korištenja, no još je velik udio poduzeća koja te potpore uopće ne koriste.

Korištenje državnih potpora za razvoj i obrazovanje zaposlenika MSP (u %)

Porezne olakšice u MSP najkorišteniji oblik državnih potpora za razvoj i obrazovanje zaposlenika, od čega se najveći dio koristio za stručnu literaturu (66% ispitanika). Visoki postotak ispitanika naveo je i korištenje naknada za treninge, kongrese, usavršavanja i specijalizacije (59%) te školarine za stjecanje kvalifikacije (51%). Također se i ovaj oblik državnih potpora najmanje koristi za otpis uređaja i opreme korištenih u obrazovanju te naukovanje za obrtnička zanimanja.

Iako je u odnosu na rezultate zabilježene u 2009. godini situacija u pogledu korištenja državnih potpora za obrazovanje nešto povoljnija, još uvijek nije zadovoljavajuća. U prilog tome ponajprije ide velik postotak ispitanika koji su neinformirani o postojanju potpora ili kasno dobivaju relevantne informacije o tome kako te potpore koristiti, a velik postotak njih također posebno demotivirajućim ističe složene procedure za dobivanje tih potpora. Zbog toga je očita potreba konstantnog rada na pravovremenoj promociji dostupnosti pojedinih oblika državnih potpora za obrazovanje zaposlenika te maksimalnom pojednostavljenju  procedura i potrebnih kriterija njihovog dobivanja.

Razlozi suradnje MSP s obrazovnim sektorom (u %)

Gotovo polovica (45%), odnosno četvrtina (25%), anketiranih poduzeća istaknula je suradnju s obrazovnim sektorom u vidu organiziranja stručne prakse za učenike, odnosno za studente kao najčešći oblik njihove suradnje. Ovdje su vidljiva velika odstupanja u odnosu na veličinu poduzeća, jer čak 68% srednje velikih poduzeća organizira stručne prakse za učenike, dok to čini samo  30% mikro i 42% malih. Također, stručnu praksu za studente organizira 41% srednje velikih, a 18% mikro i 19% malih poduzeća. S obzirom na regionalnu pripadnost u udjelima poduzeća koja organiziraju stručne prakse za studente nema većih razlika, dok u organiziranju stručne prakse za učenike prednjače poduzeća iz Panonske Hrvatske (57%), u odnosu na znatno niži postotak u Jadranskoj (35%) i Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (34%).

U mikro, odnosno malim poduzećima generalno je bolja obrazovna struktura zaposlenika, nego u srednje velikim poduzećima. Bez obzira na djelatnost, direktor u većini slučajeva obavlja obrazovno-kadrovske poslove. Približno u četiri petine slučajeva financiranje razvoja zaposlenika provodi se iz sredstava poduzeća. Anketirana poduzeća u najvećoj mjeri ne koriste državne potpore za razvoj zaposlenika. Prema obilježju broj dana provedenih na usavršavanju, najviše vremena proveli su rukovoditelji, i to u prosjeku dvostruko više nego stručnjaci. Veličina poduzeća ima utjecaj na međusobnu suradnju s drugim poduzećima i obrazovnim sektorom, pa tako manja poduzeća češće surađuju s drugim poduzećima, dok se s veličinom poduzeća taj udio učestalosti suradnje smanjuje. Rangiranje značajki zaposlenika po važnosti za buduće poslovanje poduzeća pokazuje da rukovoditelji vrednuju usmjerenost na rezultat, ustrajnost i učinkovitost u radu; spremnost i otvorenost za unapređivanje rada u okviru postojeće djelatnosti poduzeća te osobnu odgovornost i spremnost za preuzimanje rizika za vlastite inicijative u radu, dok ostali zaposleni ističu lojalnost i spremnost na ostanak u poduzeću i u vrijeme poslovnih teškoća te spremnost na uvođenje tehničkih i tehnoloških inovacija i unapređivanja u poslovanju.

Uzorak

• Obuhvat uzorka – 10% MSP do 250 zaposlenih koja su predala završno izvješće za 2007. godinu s područja cijele Hrvatske, sve djelatnosti
• 4647 anketnih upitnika (mail, pošta, faks)
• Broj pristiglih važećih odgovora 835 – 18%
• Odnos pristupa i popunjenosti anketnog upitnika 83%
• Odaziv na području Virovitičke županije 100%

Iskazane potrebe za edukacijom (najčešći odgovori)

• Poslovna znanja i vještine: poslovno pregovaranje, marketing i prodaja, upravljanje kvalitetom….
• Znanja i vještine vođenja ljudi: donošenje poslovnih odluka, komunikacijke vještine, motiviranje ……
• Opća znanja i vještine: prezentacijske vještine, strani jezici

_

Suradnja sa SEECEL-om

Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ( sada Ministarstvo poduzetnišva i obrta) osnivači su Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe. (South East European Centre for Entreprenurail Learning SEECEL).

Države uključene u ovaj projekt su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Srbija i Turska.

Jedno od područja aktivnosti SEECEL-a. je i sustavno praćenje analize potreba za vještinama u malim i srednjim poduzećima. Radna skupina sastavljena od predstavnika zemalja uključenih u projekt pripremila je  upitnik koji je korišten u regionalnom istraživanju provedenom u studenom 2011 godine.

Suradnja s ETF-om

European Training Foundation (Europska agencija za strukovno obrazovanje i trening za zemlje ne članice EU-a) između ostalih provodi i projekt iz područja poduzetničkog učenja. Koristeći stručnost ETF-a te iskustvo koje je imala Komora na području utvrđivanja potreba za znanjima u malim i srednjim poduzećima održana je prezentacija za zemlje regije, te Egipta, Maroka i Sirije.

U veljači 2010 godine metodologija je predstavljena na konferenciji „Promocija znanja i vještina u cilju rasta poduzeća“, Podgorica, Crna Gora., gdje je od strane nazočnih stručnjaka iz ETF ocjenjena izuzetno dobrom ocjenom i primjerom dobre prakse.

Na poziv SEBC – The Syrian Enterprise and Business Centre i iskazanog interesa u svibnju 2010. godine predstavnik Komore sudjelovao je u radu Nacionalne konferencije o potrebi sustavnog praćenja potreba za treningom.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Ministarstva obrazovanja,  Ministarstva gospodarstva, pružatelja usluga obrazovanja i treninga, SEBEC-a, lokalnih vlasti, granskih udruga (tekstil, farmacija,strojarstvo) i Komore.

Skupu je nazočio i  zamjenik ministra industrije Al-Asseh Rashid.

Tom prigodom održana  je prezentacija  metodologije i instrumentarija koji je primijenila Hrvatska, kao i aktivnosti koje su prethodile u kontekstu formiranja partnerstva svih zainteresiranih dionika. Najveće zanimanje iskazano je za

• Stvaranje partnerstva među svim sudionicima zainteresiranim za ishode istraživanja
• Stvaranje međusobnog povjerenja i suradnje
• Bolju informiranost svih zainteresiranih dionika
• Kriterije za odabir vodeće/odgovorne institucije za provedbu istraživanja
• Suradnju gospodarstva i obrazovnog sektora na svim razinama
• Zakonsku regulativu na području obrazovanja
• Povezanost istraživanja sa Small Business Actom i položajem Hrvatske u odnosu na druge zemlje koje se prate na osnovu indikatora za poglavlje 2 i 4 u Povelji za malo gospodarstvo (prethodnica SBA)
• Mogućnosti buduće suradnje između Hrvatske gospodarske komore i SEBC-a