Konferencija DORS/CLUC 2011: Kakvi revolucionari želimo biti?

Ono što bi se svi koji se bave proizvodnjom softvera trebali zapitati jest kako time mogu ostvariti širi društveni utjecaj – jednom  riječju, da li i kakvi revolucionari žele biti Piše    Zvonko Pavić Hrvatska gospodarska komora – Udruženje za informacijske tehnologije bila je uz Hrvatsku udrugu Linux korisnika i Hrvatsku udrugu za otvorene sustave i Internet suorganizator jedne od najvažnijih informatičkih konferencija u našoj zemlji – Dana otvorenih računarskih sustava i Hrvatske konvencije korisnika Linuxa,  DORS/CLUC 2011. “Lakoća komunikacije, brzina odlučivanja i volonterstvo, ono je što nas je privuklo DORS konferenciji koju smatramo informatičkim događajem godine,” rekla je Marina Čizmar, v.d. direktora Centra za informatiku i statistiku HGK. Trodnevna konferencija, koja je ove godine doživjela svoje 18. izdanje, održana je od 16. do 18. svibnja u Kongresnom centru  Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Događaj je okupio nekoliko stotina informatičkih profesionalaca i studenata koji se bave razvojem aplikacija na temelju otvorenih softverskih rješenja. Iz svemira do boljeg svijeta Glavni gost konferencije bio je Mark Shuttleworth – južnoafrički višestruki poduzetnik, avanturist i samofinancirani astronaut, čovjek koji je osmislio Ubuntu – danas najpopularniju distribuciju operativnog sustava Linux – i jedna od definitivno najistaknutijih osoba u svijetu Linuxa i open sourcea. Održao je predavanje pod naslovom “Roadmap for Desktop Linux”. Shuttleworth je svoj nastup započeo onim što je sve prisutne najviše zanimalo. “Put u svemir bio je poput sna – dječačkog sna koji se ostvario, no, kad sam bio gore – i tada sam se osjećao kao da sanjam.” Pogled na Zemlju s Međunarodne svemirske postaje potaknuo ga je na potragu za nečim što bi mogao učiniti, a što bi moglo imati globalni utjecaj. Prvi korak ka tome bio je Ubuntu Linux, a danas je riječ o većem broju Shuttleworthovih organizacija i projekata čiji je cilj ostvarivanje većeg utjecaja na svijet. Nakon tehničkog dijela prezentacije, u kojem je Mark Shuttleworth zapravo opisao kako je napravio Ubuntu i dao nekoliko dobrih savjeta svakom tko se hoće time baviti, pozabavio se “širom slikom” proizvodnje softvera, od poslovnih modela u tom segmentu svjetske informatike do stanja same svjetske open source zajednice. “Baš uživamo u međusobnom kritiziranju – no moramo biti tolerantniji želimo li ostvariti svoje ciljeve”, rekao je. I open suorce je posao Poslovni modeli open source softvera imaju puno manje marže, od proprietary (vlasničkog) modela proizvodnje softvera te se tvrtke koje se time bave trebaju više usmjeriti ka razvoju usluga umjesto dosadašnjeg fokusa na licence. Usto, “u open source projekte teško je privući dovoljan broj programera pa zato treba surađivati s doslovno svakom tvrtkom koja želi ulagati u open source softver – to će u pokret donijeti novac koji mu je potreban za razvoj, ali i nove ideje,” tvrdi Shuttleworth. Svjetska ekonomska kriza doprinosi širenju open source softvera pa smo tako u posljednje vrijeme svjedoci većih projekata koji su ostvareni u Španjolskoj,  Makedoniji, Francuskoj i drugim zemljama u svijetu. Javni sektor sve više prihvaća open source filozofiju i primjenjuje tu vrstu softvera, najčešće u edukaciji i sigurnosnim rješenjima. Što se tiče naše zemlje situacija s time nešto je drukčija. “Iako je hrvatska informatička industrija u našoj zemlji jedan od najboljih industrijskih sektora, što se tiče njenog open source segmenta jedno je jasno – moramo napraviti puno više na popularizaciji Linuxa i open source softvera u Hrvatskoj,”  rekla je Marina Čizmar. Ostaviti trag Linux i open source softver u cijelosti nisu nešto čime se trebaju baviti samo informatičari. Računala, mobiteli i Internet više nisu samo tehnologije putem kojih se informiramo, igramo i poslujemo nego i tehnologije putem kojih se povezujemo, to su platforme i za društveno umrežavanje i ostvarivanje globalnog utjecaja. “Zato, kad se bavimo proizvodnjom softvera, pisanje kôda tek je početak. Ono što bi se svi koji se time bave trebali zapitati jest kako time čime se bave mogu ostvariti širi društveni utjecaj – kakvi revolucionari žele biti,” mišljenja je Mark Shuttleworth. U tri dana konferencije DORS/CLUC održano je trideset predavanja koja su se bavila raznim aspektima budućnosti i razvoja open source rješenja te analizom postojećih projekata. Uz predavanja održan je i niz tzv. hands-on  radionica, između ostalih i o razvoju aplikacija za popularnu otvorenu Android mobilnu platformu, o VoIP telefoniji te o razvoju kartografskih aplikacija u kontekstu otvorenog softvera.  Više o svemu tome potražite na siteu Konferencije DORS/CLUC.

Ubuntu filozofija

Ubuntu je tradicionalna afrička filozofija koju pronalazimo kod mnogih naroda tog kontinenta (Bantu, Zulu itd.) koja čovjeka kao pojedinca definira tek kroz etične odnose s drugim ljudima, kroz humano ponašanje prema drugima. Tri su osnovna načela “ubuntizma”.  Prvo načelo kaže da je čovjek tek onda čovjek kad u svakoj drugoj osobi vidi čovjeka i kad s tom osobom gradi čovječne odnose. Drugo načelo kaže da se čovjek, kad se nađe pred izborom u kojem mora birati između bogatstva i očuvanja života drugog čovjeka svakako i uvijek mora odlučiti za očuvanje života drugoga. Treće načelo kaže da čovjek svoj status i sve ono što je s time dobio duguje drugim ljudima, zajednici. U ubuntu filozofiji, (koju dosta promoviraju Nelson Mandela i nadbiskup Desmond Tutu) zajednica je važnija od pojedinca. Ključno u svemu tome je kako se ponašamo u svojim društvenim ulogama, kao sinovi, braća, roditelji, djeca, učenici, učitelji, itd. Uvijek trebamo biti velikodušni i u svemu moramo pokazivati humanost i poštovanje prema drugoj osobi. Riječ ubuntu izvorno je riječ jezika Bantu plemena, no u njenim je inačicama nalazimo u svim jezicima i narječjima crne Afrike. Ubuntu Linux pokušaj je prenošenja ubuntu svjetonazora u svijet novih tehnologija.