Dinamiziranje rasta obujma građevinskih radova

Pixabay
Prema privremenim podacima DZS-a, u listopadu je zabilježen rast indeksa obujma građevinskih radova na mjesečnoj (za 3,1% prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima) i na godišnjoj razini (za 4,6% prema kalendarski prilagođenim podacima). Riječ je o nastavku kontinuiteta rasta na godišnjoj razini koji se, uz izuzetak specifične situacije u siječnju ove godine, bilježi od početka prošle godine.

Pritom je, nakon tri mjeseca obilježenih skromnim međugodišnjim rastom nižim od jedan posto, u listopadu zabilježen najsnažniji međugodišnji rast obujma radova u ovoj godini, što je istodobno i prvi put u ovoj godini da je stopa rasta građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašila prosječnu stopu rasta u EU28. Ipak, i u listopadu je zadržana strukturna slabost koja ograničava dinamiku rasta i utječe na stabilnost kretanja građevinske aktivnosti, a obilježava ju visok rast obujma radova na zgradama (+14,5%) uz istodoban pad obujma radova na ostalim građevinama (-4,4%). Štoviše, razlika u kretanju aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji se produbljuje jer je listopadski rast radova na zgradama bio najviši u posljednjih 20 mjeseci, a istodobno se kontinuitet pada aktivnosti na infrastrukturnim projektima proširio na posljednjih šest mjeseci. Očit je nedostatak realizacije većih infrastrukturnih projekata koji bi stabilizirali i poduprli rast građevinske aktivnosti.

U takvim je okolnostima rast obujma građevinskih radova u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine prema izvornim indeksima iznosio relativno skromnih 1,8% uz porast aktivnosti na zgradama za 6,9% i pad aktivnosti na ostalim građevinama za 3,0%. Riječ je o nešto sporijem rastu od onog ostvarenog u prvih deset mjeseci prošle godine (2,8%), ali ohrabruje činjenica da se rast građevinske aktivnosti ustalio s naznakama mogućeg dinamiziranja u narednom razdoblju.

U listopadu je u Europskoj uniji građevinska aktivnost smanjena za 0,7% u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine povećana za 2,0%. Prema zasad raspoloživim podacima za 18 zemalja, rast aktivnosti na godišnjoj razini zabilježen je u 13, a pad u pet zemalja. Dvoznamenkasti porast aktivnosti zabilježen je u Mađarskoj (+38,1%), Sloveniji (+29,5%), Poljskoj (+18,0%), Slovačkoj (+12,0%) i Bugarskoj (+10,1%), dok je istodobno građevinska aktivnost smanjena u Rumunjskoj (-14,3%), Španjolskoj (-1,2%), Švedskoj (-0,3%), Ujedinjenom Kraljevstvu (-0,2%) i Francuskoj (-0,1%). Pritom u kontinuitetu pozitivnih kretanja prednjači Mađarska s deset mjeseci dvoznamenkastog rasta, dok su negativne tendencije najizraženije u Rumunjskoj u kojoj je u posljednjih godinu dana čak deset mjeseci bilo obilježeno padom građevinske aktivnosti.

Pri nastavku gospodarskog rasta, probuđenom interesu za stanogradnjom te niskim kamatnim stopama i visokom iznosu raspoloživih sredstava iz fondova EU očekujemo nastavak i dinamiziranje rasta građevinske aktivnosti koji će biti ograničen nedostatkom radne snage u građevinskom sektoru. Pozitivne izglede potvrđuju i podaci o izdanim građevinskim dozvola s obzirom na to da je u prvih deset mjeseci ove godine izdano 22,7% više dozvola nego u istom razdoblju prošle godine pri čemu simultano raste broj izdanih dozvola za zgrade i za ostale građevine.