Dinamika rast izvoza znatno smanjena u odnosu na prošlogodišnju

Takvo je usporavanje dijelom bilo očekivano, i to zbog iscrpljivanja učinka pristupanja Europskoj uniji. Pristupanje je u protekle dvije godine, posebno u 2014., dovelo do znatnog povećanja vrijednosti izvoza odnosno rasta baze s kojom se uspoređuje ova godina. Ipak, dvije su djelatnosti posebno utjecale na usporavanje rasta izvoza u ovoj godini. Vrijednost izvoza djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja, smanjen je na točno polovinu prošlogodišnjeg iznosa, dok je vrijednost izvoza naftnih derivata smanjena za 37,4%. Rast izvoza brodova obilježio je prošlu godinu nakon izuzetno slabog ostvarenja u 2014., tako da su smanjene isporuke u prvom dijelu ove godine znatno utjecale na kretanje ukupnog izvoza. S druge strane, na izvoz naftnih derivata utječe blagi pad njihove proizvodnje, ali i daljnji pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, zabilježen u prvih šest mjeseci. Naime, prosječna Brent cijena sirove nafte smanjena je u prvih šest mjeseci na godišnjoj razini za daljnjih 30,5%. Kada se iz vrijednosti ukupnog izvoza isključe ove dvije djelatnosti, vidi se da je rast iznosio znatno većih 8,7%. Međutim, treba napomenuti da su ukupan broj djelatnosti i iznos pada vrijednosti njihovog izvoza bili osjetno veći nego u prošloj godini, tako da se usporavanje ne može pripisati samo brodogradnji i naftnoj industriji. S druge strane, kod većeg broja djelatnosti nastavljen je dinamičan rast vrijednosti izvoza, pri čemu su se najviše isticali farmaceutska industrija, izvoz gotovih metalnih proizvoda te prehrambena industrija. Pritom struktura izvoza po zemljama pokazuje znatniji rast izvoza na pojedina manje zastupljena tržišta poput Saudijske Arabije, SAD-a, i Turske, iako se, vrijednosno promatrano, najveći dio povećanja izvoza i dalje odnosio na ostale članice EU, odnosno pojedinačno gledano na Njemačku. Međutim, godišnja stopa rasta izvoza prema članicama EU smanjena je na 2,9%, dok je u prvih šest mjeseci prošle godine, zahvaljujući prije svega brodogradnji, iznosila 17,2%. Rast uvoza bio je nešto dinamičniji i iznosio je 4,1%. Takvo kretanje uvoza bilo je očekivano u uvjetima oporavka domaće potražnje, posebno osobne potrošnje i investicija, a dijelom i nastavka rasta vrijednosti izvoza. Najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen je kod motornih vozila, ali i kod strojeva i uređaja te gotovih metalnih proizvoda. Uvoz je znatno povećan i kod farmaceutske industrije, što se može povezati i s velikim rastom izvoza ove djelatnosti. Rast uvoza je istodobno, kao i u prošloj godini, znatno usporavalo spomenuto kretanje cijene sirove nafte, tako da se i dalje bilježio znatan pad vrijednosti uvoza kod rudarstva i vađenja te naftnih derivata, a to su djelatnosti s visokim udjelom u ukupnoj vrijednosti uvoza. Navedena kretanja izvoza i uvoza dovela su u prvoj polovini ove godine do nastavka prošlogodišnjeg rasta robnog deficita, točnije, njegov je iznos na godišnjoj razini povećan za 5,3%.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

U prvoj polovini godine usporava dinamika rasta izvoza, dok se kod uvoza bilježe suprotni trendovi, što rezultira povećanim robnim deficitom. Takva su kretanja očekivana s obzirom na povećanu domaću potražnju te kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu.