Predsjednik HGK Burilović: Povećana kreditna aktivnost za dinamičniji rast BDP-a

"Hrvatsko gospodarstvo nakon šest recesijskih godina ulazi u fazu oporavka. Očekujemo da će za dvije godine dosegnuti predkriznu razinu gospodarske aktivnosti. Na tom putu prema još dinamičnijemu rastu BDP-a važnu ulogu ima financijski sektor, s ukupnom imovinom vrednijom od 570 milijardi kuna", rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na trećoj konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija u organizaciji HGK i Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, koja je okupila predstavnike financijskih institucija, regulatornih tijela, resornih ministarstava i gospodarstvenika radi poticanja dijaloga o temama financijskog sektora.

"Naš aktualni rast BDP-a u znatnoj se mjeri temelji na povećanome izvozu roba i usluga. Ostvaruje se u uvjetima smanjivanja ukupnoga vanjskog duga, stagniranja javnoga duga i još uvijek niske kreditne aktivnosti poslovnih banaka. Stoga povećana kreditna aktivnost može dati dodatni impuls poželjnom i potrebnom dinamiziranju rasta BDP-a. Pri tome, važan doprinos kreiranju kvalitetnih proizvoda i usluga financijskog sektora mogu dati gospodarstvenici", zaključio je Burilović.

Uzvanici i publika trećeg Dana hrvatskih financijskih institucija; Izvor: HGK

"Očekujemo rast rejtinga, a najavljena je i strategija ulaska u eurozonu. Potrebno je utvrditi kako će financijska industrija prilagoditi svoje poslovanje tome i potaknuti razvoj privatnoga sektora u smislu zapošljavanja, proizvodnje i izvoza", rekao je savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo Marko Jurčić.

"Prošle godine smo na konferenciji najavili provedbu porezne reforme radi pojednostavljivanja i rasterećenja poduzetnika. Rezultati su vidljivi kod rasta neto plaća, potrošnje i cjelokupne ekonomske aktivnosti. U prvih pola godine bilježimo suficit proračuna opće države, a nastavlja se trend smanjenja javnoga duga. Uz fiskalnu konsolidaciju i ključne reforme možemo očekivati daljnje dizanje kreditnoga rejting.", napomenuo je pomoćnik ministra financija Stipe Župan.

Dekan Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Lajoš Žager; Izvor: HGK

Dekan Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Lajoš Žager osvrnuo se na važnost suradnje svih relevantnih sudionika u procesu ekonomskog razvoja. "Kada govorimo o financijskim institucijama, nema ekonomske teme ili procesa o kojoj možemo razgovarati bez njih", zaključio je Žager.

Pri analizi kvalitete kredita po djelatnostima u Hrvatskoj direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić istaknuo je: "Udio ukupnih kredita raspoređenih u rizične skupine smanjio se drugu godinu zaredom, i to sa 16,7%, koliko je iznosio na kraju 2015. godine, na 13,8% na kraju 2016. godine."

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić; Izvor: HGK

"Pod pritiskom potrebe čišćenja bilanci i potaknute stimulativnim mjerama, banke su tijekom ove godine putem prodaje potraživanja znatnije smanjile razinu loših kredita u građevinarstvu, čiji je udio u ukupnim teško naplativim potraživanjima nefinancijskih društava iznosio 24,9%. Promatrano po djelatnostima, prerađivačka industrija ima najveći iznos kredita, a čini 23% ukupnih kredita nefinancijskim društvima i 18,8% ukupnih teško naplativih potraživanja nefinancijskih društava. U slučaju trgovine, značajni dio kreditnih plasmana pripada grupi rizičnih kredita, točnije 4,2 milijarde kuna ili 25,4% ukupnih kredita prema trgovini. Smještaj te priprema i usluživanje hrane su s vrijednosti kredita od rekordnih 10,1 milijardi kuna prema podacima iz lipnja ove godine postali treći najveći komitent banaka unutar sektora nefinancijskih društava s 12%. To su ujedno i komitenti s najkvalitetnijem kreditnim portfeljom s obzirom na najmanje problema pri otplati kredita", napomenuo je Savić.

Maciej Grodzicki iz Glavne uprave za Makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost Europske središnje banke govorio je o procesu rješavanja teško naplativih potraživanja na razini Europske unije. "Udjeli teško naplativih potraživanja sporo padaju od 2013. godine kada su zabilježeni rekordni iznosi. Njihovo rješavanje je sporije u zemljama s visokom razinom takvih potraživanja, a njihova stvarna kvaliteta nepoznata investitorima kojih je često mali broj. Za nošenje s teško naplativim potraživanjima uz interne mehanizme banaka, potrebni su i mehanizmi na razini cjelokupnoga gospodarstva", rekao je Grodzicki.

Maciej Grodzicki iz Europske središnje banke; Izvor: HGK

"Niz zemalja ima iznadprosječan iznos teško naplativih potraživanja, a vrlo je niska i nadoknadivost plasmana, jedva 30%. Nakon ulaska u EU, porasla je na 32%. To je i jedna od kočnica za prodaju loših plasmana", rekao je voditelj Ekonomskih istraživanja Addiko Bank Hrvoje Stojić u sklopu panela s temom gospodarskih trendova i kvalitete plasmana po sektorima.

"Trenutni odnos bankarskoga i građevinskoga sektora nije zadovoljavajući. Za dobivanje kredita i bankovnih garancija traži se puno podataka i treba proći jako puno vremena, a ishod je neizvjesan. Ipak, ako nas banke ne prate, mi ne možemo realizirati projekte. Između priljeva i odljeva postoji praznina koju moramo premostiti, primjerice kod avansnog plaćanja obveza pri realizaciji projekta", rekao je predsjednik Udruženja graditeljstva HGK i glavni direktor kompanije Tehnika d. d. Zlatko Sirovec.

"Ako rizični krediti više ne predstavljaju teret bankama, to ne znači da i dalje ne predstavljaju teret gospodarstvu. Stoga se nadam da će banke pokazati volju za rješavanjem takvih kredita", zaključio je viceguverner HNB-a Damir Odak.

U pratećim dokumentima na ovoj stranici možete učitati prezentaciju Kvaliteta kredita po djelatnostima – trendovi (ne)naplativih potraživanja koju je održao Zvonimir Savić.