Dizajn je pojavnost (vanjski izgled) nekog proizvoda, a u Hrvatskoj se industrijski dizajn kao intelektualno vlasništvo štiti prema odredbama Zakona o industrijskom dizajnu. Industrijskim dizajnom mogu se štititi vanjska obilježja proizvoda ili njegova dijela vidljiva pri normalnoj (namjenskoj) uporabi, posebice oblik ili obrisi proizvoda ili plošna obilježja kao što su šare, crte ili boje te kombinacija tih obilježja. U skladu sa Zakonom o industrijskom dizajnu, dizajn koji se želi zaštititi ne smije biti isključivo uvjetovan funkcionalnim karakteristikama. To znači da je dizajn u prvom redu estetske prirode i da se industrijskim dizajnom ne štite tehničke karakteristike proizvoda na koji se dizajn primjenjuje.

Dizajn je ono što predmet čini privlačnim i dopadljivim, stoga pridonosi komercijalnoj vrijednosti proizvoda te povećava mogućnost njegove prodaje, naglasila je Andrea Kordić. Kada je industrijski dizajn zaštićen kao intelektualno vlasništvo, njegov nositelj – fizička ili pravna osoba ima ekskluzivno pravo korištenja zaštićenog dizajna proizvoda i sprečavanja njegova neovlaštena korištenja prema trećim osobama. To pridonosi osiguravanju pravednog povrata ulaganja u razvoj dizajna proizvoda. Zaštita industrijskog dizajna pomaže gospodarskom razvoju, poticanjem kreativnosti u industrijskom sektoru, kao i u umjetnosti i obrtu, što pridonosi širenju komercijalne djelatnosti i izvozu nacionalnih proizvoda.

Andrea Kordić je upozorila kako je prema Zakonu o industrijskom dizajnu za zaštitu (registraciju) industrijskog dizajna na teritoriju Hrvatske potrebno najprije podnijeti prijavu industrijskog dizajna Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Temeljno je pravilo da industrijski dizajn mora biti nov i osobit („imati individualan karakter“) da bi mogao biti zaštićen. „Nov“ znači da dizajn nije istovjetan s dizajnom dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave, „osobit“ znači da je ukupan dojam korisnika o dizajnu bitno različit u odnosu na dizajn ranije dostupan javnosti.

Dizajn se u Hrvatskoj može zaštititi i kao umjetničko djelo prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Za razliku od nekih zemalja, u Hrvatskoj nije zakonom isključeno istodobno postojanje industrijskog dizajna i autorskopravne zaštite kojima se ostvaruju različita prava pod različitim zakonskim uvjetima, upozorila je Andrea Kordić. Autorska djela (npr. pisana djela, govorna djela, glazbena djela, dramska djela, djela likovne umjetnosti, crteži, planovi, skice, tablice i drugo) zaštićena su u Republici Hrvatskoj od trenutka njihova nastanka, pa stoga stjecanje autorskog prava ne podliježe bilo kakvom administrativnom postupku niti je potrebna bilo kakva formalna registracija autorskog djela kao uvjet za autorskopravnu zaštitu. Pod jednakim uvjetima zaštitu uživaju i objavljena i neobjavljena autorska djela domaćih i stranih državljana.

Općenito je zaštita industrijskog dizajna ograničena na zemlju u kojoj je zaštita priznata. Postupak međunarodne registracije dizajna moguće je provesti prema Haškom sporazumu o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna, međunarodnom sporazumu prema kojem odgovarajuće administrativne poslove obavlja Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). Republika Hrvatska je stranka Haškog sporazuma – Haškog akta od 12. veljače 2004. godine te Ženevskog akta od 12. travnja 2004. godine, upozorila je Andrea Kordić. Stoga fizičke i pravne osobe s boravištem odnosno sjedištem u Hrvatskoj mogu provesti međunarodnu registraciju dizajna u skladu s Haškim sporazumom o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna.

Na predavanju su na primjerima predstavljene mogućnosti zaštite dizajna u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji te na svjetskoj razini putem registracije industrijskog dizajna. Bilo je riječi i o međusobnom odnosu registriranog industrijskog dizajna s drugim pravima intelektualnog vlasništva kao što su žig i patenti te o novostima iz područja zaštite dizajna.

Predavanje „Zaštita industrijskog dizajna – zašto, gdje i kako?“ dio je događanja u sklopu III. po redu izložbe „Zajednica za industrijski dizajn 2012“ koja se mogla razgledati nakon predavanja u izložbenom prostoru Centra za dizajn.