Burilović: Turizam treba ovisiti o domaćim proizvodima, a ne o vremenskoj prognozi

HGK
Luka Burilović

„Prihodi od turizma kreću se na razini od oko 8 milijardi eura. Kada bi u toj brojci udio hrvatskih proizvoda bio samo 5% veći, naše gospodarstvo bilo bi bogatije za 400 milijuna eura. To je realno i to mora biti naš cilj“, kazao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović u Poreču otvarajući 2. sajam „Hrvatski proizvod za hrvatski turizam“.

Burilović je male proizvođače pozvao na udruživanje, dok je ključnim osobama turističkog sektora poručio da svoj doprinos ukupnom gospodarstvu mogu dati korištenjem većeg broja domaćih proizvoda i usluga te da turističku ponudu obogate tradicijom i kvalitetom iz svih krajeva Hrvatske.

Dodao je i da za naše gospodarstvo nije dobro to što se turizam kao najvažniji sektor, ako gledamo omjer sudjelovanja u BDP-u, još uvelike oslanja na sunce i more. „Loše je za Hrvatsku da gospodarska slika naše zemlje ovisi zapravo o vremenskoj prognozi. Ako je sezona kišna gotovo sa sigurnošću možemo očekivat negativan gospodarski rast. To se mora promijeniti!“ kaže Burilović naglasivši da moramo povezati zelenu i plavu Hrvatsku i da je upravo akcija „Hrvatski proizvod za hrvatski turizam“ jedan od modela da ta 20 godina stara floskula postane stvarnost.

Ministar turizma Anton Kliman kazao je da bi spajanje zelene i plave Hrvatske trebalo biti strateško opredjeljenje, jer imamo kvalitetne proizvode, a naš turizam trebamo koristiti kako bismo ih plasirali do europskog stola. „Preko 640 hotela u Hrvatskoj imaju kontinuiranu potražnju i potrebu za uslugama tijekom čitave godine, a mi želimo povezati zainteresirane partnere za suradnju. Vjerujem da ćemo sinergijom ljudi koji su danas ovdje biti korak naprijed da se takva suradnja i ostvari“, istaknuo je Kliman.

I ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat smatra da je potrebna sinergija proizvođača hrvatskih proizvoda, dobavljača, hotelijera i svih ostalih turističkih djelatnika jer bez toga nema ni poslovnih uspjeha. „Pokrivenost uvoza izvozom u sjevernoj Hrvatskoj iznosi čak 234 posto, a to su stvorili gospodarstvenici. Taj pozitivan primjer trebalo bi primijeniti u cijeloj Hrvatskoj“, naglasio je Horvat.

Više od stotinu najeminentnijih hrvatskih proizvođača i čelnika turističke industrije u porečkoj dvorani Žatika pozdravili su i Edi Štifanić, gradonačelnik Grada Poreča, Viviana Benussi, zamjenica župana Istarske županije te Mladen Pavić, savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske za europske fondove, poljoprivredu i ribarstvo.

Na akciji je potpisan i poslovni sporazum o isporuci voća i povrća između lanca hotela Maistra te tvrtki Velpro i Agrofructus Grupe. Potpisan je i tripartitni sporazum o suradnji između HGK, Ministarstva poduzetništva i obrta i Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Održana su i dva okrugla stola. Sudionici prvog Okruglog stola “Hrvatski proizvod za hrvatski turizam” uz predsjednika HGK i ministre Klimana i Horvata bili su i Željko Pravdić, pomoćnik ministra gospodarstva, Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede, Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, Ante Todorić, dopredsjednik Agrokor koncerna, Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave novigradskog Hotela Laguna te Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere. Panelisti su raspravljali o tome koji su načini za ostvarivanje sinergije turističke industrije i ostalih industrija, kako gospodarstvenici mogu doći do financijskih sredstava te kako uz pomoć turizma podići konkurentnost cjelokupnog hrvatskoga gospodarstva. Istaknuli su da turisti itekako prepoznaju i cijene hrvatske proizvode te da je potrebno osvijestiti i same proizvođače da je turizam odličan kanal za plasman njihovih proizvoda.

Na drugom okruglom stolu, Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, Dražen Kocijan, predsjednik Uprave Velpro – Centra, Denis Matijević, predsjednik Uprave Agrofructus Grupe, Goran Markulin, direktor Cromarisa, Đuro Horvat, direktor Visokog učilišta Effectus, Tullio Fernetich, vlasnik Hotel San Rocco, Orijana Radić, direktorica nabave u Liburnia Riviera Hotelima, Stjepan Basar, član Uprave Aquaestil plus d.o.o. i Josip Budimir član Uprave Francka, razgovarali su o tome kako domaći proizvod može postati ključ prepoznatljivosti hrvatskoga turizma. Svi panelisti su se složili da je interes hotelijera za domaćim proizvodom visok, no da se često susreću s problemom nedostatne ponude i neujednačene kvalitete. Složili su se da je jedno od rješenja udruživanje malih proizvođača koji samo zajedničkim radom mogu zadovoljiti standarde kvalitete i količine potrebne velikim hotelskim lancima. Hrvatskom turizmu su kvalitetni i domaći proizvodi dodana vrijednost kojom zadržava postojeće i stvara nove goste i niti jedan hotelski lanac ili ozbiljan turistički igrač neće žaliti nad višom cijenom ukoliko zauzvrat dobiju kvalitetu.

Kvalitetna podrška financijskih institucija preduvjet je razvoja gospodarstva pa je novost ovogodišne Akcije i Financijski kutak, u kojem su sudjelovale Hrvatska poštanska banka, Wüstenrot grupa, Hypo Alpe-Adria-Bank, Allianz Zagreb, Wiener osiguranje, Merkur osiguranje, Croatia banka, Kentbank, AON d.o.o. , ZABA Partner i i4next leasing Croatia. 

Domaći proizvođači na sajmu predstavljaju svoje proizvode i usluge kroz nekoliko tematskih područja definiranih prema potrebama hotela, ugostitelja te ostalih pružatelja smještaja i drugih usluga u turizmu. Inače, sajam se održava pod okriljem dugogodišnje nacionalne akcije Kupujmo hrvatsko, kroz specijalizirani projekt Hrvatski proizvod za hrvatski turizam od 21. do 22. travnja.

Sponzori ovogodišnje akcije su Hrvatska poštanska banka, Hratska banka za obnovu i razvitak, Wüstenrot stambena štedionica te Aquaviva.