4. Međunarodni skup kožara i obućara: Sve veći rast industrije kože

HGK
Četvrti Međunarodni skup kožara i obućara održan je u Hotelu Park u Čakovcu
Četvrti Međunarodni skup kožara i obućara, u organizaciji Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, održan je 31. svibnja u Hotelu Park u Čakovcu, gdje se razgovaralo o budućnosti kožarsko-prerađivačke industrije i modelima njena razvoja.

Predsjednik ŽK Čakovec Mladen Križaić istaknuo je da industrija kože i kožnih proizvoda u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuiran rast, a očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti. S obzirom na to da je više od 75 posto industrije kože koncentrirano upravo u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, događanje se održalo u Čakovcu. Naglasio je i velike mogućnosti zapošljavanja u ovom djelokrugu. Naime, broj zaposlenih u 2015. godini bio je veći od 10.000, no nažalost, plaće u ovom sektoru među najnižima su u RH. Vjeruje da su inovacije, istraživanje i stručno obrazovan kadar ključ uspjeha svake industrije. Pozdravivši učenike Škole za modu i dizajn iz Zagreba, Srednje strukovne škole iz Varaždina, Gospodarske škole iz Čakovca te studente Tekstilno-tehnološkog fakulteta koji su izložili svoje radove, rekao je da su ovi mladi ljudi dokaz da još ima kreativnih, inovativnih i uspješnih, koji budućnost vide u kožarskom djelokrugu.

Župan Međimurske županije Matija Posavec također je istaknuo problem niskog prosjeka plaća u kožarskoj industriji. "Vjerujem da će se upravo na ovakvim skupovima ponuditi rješenja kako bi iduće godine pokazatelji bili još bolji. Pozivam sve na suradnju s tvrtkama kožarske industrije Međimurske županije, a tu bih posebice istaknuo Haix d. o. o., Jelen Professional d. o. o., Paul Green d. o. o. i Meiso d. o. o.", rekao je Posavec.

Predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Mario Lešina istaknuo je da je industrija kože i kožnih proizvoda suočena s činjenicom da mora zadržati konkurentnost unatoč stalnom rastu troškova, što implicira nužnost primjene novog modela poslovanja. "S obzirom na to da je industrija izuzetno izvozno ovisna, rješenje vidim u njemačkomu modelu Industrije 4.0 koji je prepoznat kao potencijalno optimalan jer naglasak stavlja na inovativnost procesa s ciljem boljeg korištenja resursa putem sustava koji će autonomno razmjenjivati podatke, pokretati aktivnosti i međusobno se kontrolirati, odnosno kibernetičko-fizičkim sustavima (CPS). Temelj modela Industrija 4.0 jest internet i mogućnosti koje on nudi u horizontalnom povezivanju posredstvom vrijednosnih lanaca, digitalizacije cijelog procesa i vertikalne integracije te umrežavanja proizvodnog procesa. Riječ je o novomu modelu iniciranom 2013. godine na akademskoj razini, koji kao preduvjete postavlja pametne tvornice i pametne procese koji putem algoritama stalno daju upute za poboljšanja. Model je u protekle četiri godine primijenjen u autoindustriji i strojogradnji, a naš izazov jest primjena potpuno novog modela u tradicionalnu industriju", objasnio je Lešina.

Pozderac_Prislic_Lesina_ Mihajlovic_Bjelic_Pazurevic_Krizaic_960x540.jpg

Muris Pozderac, Branka Prišlić, Mario Lešina, Aleksandra Mihajlović Bjelić, Radovan Pazurević i Mladen Križaić (s lijeva na desno); Izvor: HGK.

Poslovna tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić govorila je o stanju u obućarskoj industriji u svijetu te o stanju u RH. "U 2015. godini u odnosu na 2010., Azija izvozi dva posto manje, dok je europski izvoz porastao za tri posto. Na temelju ankete provedene u ožujku 2017. zaključujemo da je u ovoj industrijskoj grani najveći postotak (69%) zaposlenika s trogodišnjom i četverogodišnjom stručnom spremom, oko 25% su zaposlenici nezavršene i završene osnovne škole, dok je najmanji postotak više i visokoobrazovane radne snage. Gledajući broj zaposlenih, u anketi je sudjelovalo 80% struke", kazala je Prišlić.

Radovan Pazurević, predsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH, istaknuo je da je u BiH 26% nekvalificiranih radnika, što uz nedostatak radne snage koči daljnji razvoj industrije. Perspektivu vidi u razvoju vlastitih domaćih proizvoda, uz proizvodnju repromaterijala u zemlji, a i u reformama ključnima za razvoj djelokruga, ponajprije u dualnom obrazovanju koje će tržištu dati djelatnika sa znanjima i praktičnim iskustvima, i u interakciji i u integraciji znanosti i gospodarstva.

Aleksandra Mihajlović Bjelić, tajnica Udruženja tekstila, kože i obuće Republike Srpske, predstavila je podatke za Republiku Srpsku. U obućarskoj industriji zapošljavaju više od 7000 djelatnika, od toga 36% kvalificirane i 17% nekvalificirane radne snage, s prosječnom plaćom od 400 srpskih dinara. Kožarska industrija bilježi pozitivne trendove, što je rezultat stranih investicija, ali i investicija srpskih tvrtki u tehnologiju. Pohvalila je mjere potpore Vlade Republike Srpske, pomoću kojih su uspjeli zadržati broj radnika, a potpora se pokazala opravdanom s obzirom na to da su pojedine tvrtke povećale broj radnika i počele razvijati i vlastite proizvode. Problem nedostatka stručnoga kadra prisutan je i u Republici Srpskoj, ali i ovisnost o uvozu repromaterijala iz drugih zemalja.

TTF_izlozba_960x540.jpg

Studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta izložili su svoje radove; Izvor: HGK.

Na skupu je bilo riječi i o znanjima koja se baziraju na istraživanju i razvoju, na temelju platforme za industriju kože i obuće. Tako je Irena Topić predstavila projekt K4 Footwear – aktualni projekt koji kao rezultat stvara e-platformu obrazovanja temeljenoga na projektnom učenju i istraživanjima važnima za razvoj obućarske struke.

Ivan Vuljak iz Infodesigna predstavio je INPOS – personalizirani ERP informacijski sustav za upravljanje poslovnim procesima i upravljanje resursima u tekstilnoj, prehrambenoj i obućarskoj industriji) i modul mjerenja učinka u proizvodnji obuće. Pokazao je kako se radi lansiranje proizvodnje na radna mjesta, kako se prate učinci za sve radnike ili skupine radnika te kako se radi automatski prijenos učinka za radnike u plaće, da bi se radnicima u pogonu, na temelju njihova učinka, mogla isplatiti plaća.

Poslovni tajnik Udruženja za IT HGK Emil Perić predstavio je digitalizaciju poslovanja kao dio Industrije 4.0. Naglasak je stavljen na promjene poslovnih modela koje će digitalizacija donijeti i izazove koje će tradicionalna industrija morati nadvladati. "Bitno je naglasiti da su realnosti široke primjene visokotehnoloških rješenja Industrije 4.0 još neko vrijeme izvan dosega industrije u Hrvatskoj, ali i da one tvrtke koje budu išle u tom smjeru mogu ostvariti konkurentsku prednost", rekao je Perić.

Kontakti

  • Branka Prišlić viši stručni suradnik Tel: +385 1 460 6735 Email: bprislic@hgk.hr